U Austriji troje od četvoro dece starosti između 10 i 13 godina nije u stanju da razlikuje osnovne ukuse - slatko, kiselo, slano i gorko, pokazuje istraživanje obavljeno na Bečkom univerzitetu.
U Austriji troje od četvoro dece starosti između 10 i 13 godina nije u stanju da razlikuje osnovne ukuse - slatko, kiselo, slano i gorko, pokazuje istraživanje obavljeno na Bečkom univerzitetu.
Samo je 27,3 odsto od 385 testirane dece raspoznavalo sve ukuse, dok je čak 23,6 odsto prepoznalo samo po jedan, a 8,1 odsto nijedan od navedenih ukusa, izvestila je agencija DPA.
Ovi rezultati bili su znatno lošiji od onih koji su u sličnom istraživanju ostvarile testirane odrasle osobe, a austrijski stručnjaci smatraju da je slabije raspoznavanje ukusa među decom posledica sve rasprostranjenijeg konzumiranja brze hrane.
Testirani učenici i studenti koji su rekli da nikad ili gotovo nikad ne jedu brzu hranu pokazali su mnogo bolji rezultat pri testiranju raspoznavanja ukusa od onih koji su izjavili da redovno jedu obroke brze hrane.
Osim toga, deca iz seoskih sredina, kao i osnovci imali su bolje rezultate od onih iz urbanih sredina i srednjoškolaca.
Ne predstavlja iznenađenje što je gotovo tri četvrtine testirane dece umelo da prepozna sladak ukus, dok je samo 44,9 odsto prepoznavalo slano.
Deca koja vole slatkiše i zaslađene sokove raspoznavala su sladak ukus u 63 odsto slučajeva, dok je takvih bilo 83 odsto među mališanima koji su izjavili da vole sok prirodnog ukusa, bez dodatog šećera.
Generalni zaključak austrijskih stručnjaka je da su loše prehrambene navike u tesnoj vezi sa slabim raspoznavanjem ukusa i mirisa. Naglašava se, međutim, da je nužno proveriti i mogući uticaj genetskih faktora na sposobnost raspoznavanja ukusa, kao i na prehrambene navike.
(MONDO)
Samo je 27,3 odsto od 385 testirane dece raspoznavalo sve ukuse, dok je čak 23,6 odsto prepoznalo samo po jedan, a 8,1 odsto nijedan od navedenih ukusa, izvestila je agencija DPA.
Ovi rezultati bili su znatno lošiji od onih koji su u sličnom istraživanju ostvarile testirane odrasle osobe, a austrijski stručnjaci smatraju da je slabije raspoznavanje ukusa među decom posledica sve rasprostranjenijeg konzumiranja brze hrane.
Testirani učenici i studenti koji su rekli da nikad ili gotovo nikad ne jedu brzu hranu pokazali su mnogo bolji rezultat pri testiranju raspoznavanja ukusa od onih koji su izjavili da redovno jedu obroke brze hrane.
Osim toga, deca iz seoskih sredina, kao i osnovci imali su bolje rezultate od onih iz urbanih sredina i srednjoškolaca.
Ne predstavlja iznenađenje što je gotovo tri četvrtine testirane dece umelo da prepozna sladak ukus, dok je samo 44,9 odsto prepoznavalo slano.
Deca koja vole slatkiše i zaslađene sokove raspoznavala su sladak ukus u 63 odsto slučajeva, dok je takvih bilo 83 odsto među mališanima koji su izjavili da vole sok prirodnog ukusa, bez dodatog šećera.
Generalni zaključak austrijskih stručnjaka je da su loše prehrambene navike u tesnoj vezi sa slabim raspoznavanjem ukusa i mirisa. Naglašava se, međutim, da je nužno proveriti i mogući uticaj genetskih faktora na sposobnost raspoznavanja ukusa, kao i na prehrambene navike.
(MONDO)