Studija Svetske zdravstvene organizacije (ZSO) pokazuje da četvrtina populacije, odnosno 1,4 milijarde odraslih, nedovoljno vežba, zbog čega je podložna povećanom riziku obolevanja od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa dva, demencije i karcinoma.

U 2016. godini, svaka treća žena i svaki četvrti muškarac nisu se držali preporučenih smernica o fizičkoj aktivnosti, a to je najmanje 150 minuta umerene ili 75 minuta intenzivne fizičke aktivnosti sedmično.

Od 2001. godine nije zabeleženo poboljšanje fizičke aktivnosti u svetu. 

Najmanje vežbaju na Kuvajtu, Američkoj Samoi, Saudijskoj Arabiji i Iraku, gde više od polovine odraslih nije fizički dovoljno aktivno. 

SZO upozorava da je nedovoljna fizička aktivnost jedan od vodećih faktora rizika od rane smrti i da povećava opasnost od hroničnih nezaraznih bolesti poput kardiovaskularnih oboljenja, karcinoma i dijabetesa.

Smanjena ili nikakva fizička aktivnost prisutna je dvostruko više u zemljama sa višim prihodima u odnosu na siromašnije države.

U industrijski razvijenijim i bogatijim državama je sve više poslova koje ljudi obavljaju sedeći, koriste prevoz i opuštaju se sedeći, pa su veoma malo fizički aktivni.

Vežbanje