Evo zašto smo zimi "naelektrisani".
Uz grip i ostale viruse, ovo doba godine ima još jedan "sporedni efekat": male strujne udare koji vas strefe kad pipnete… pa, bilo šta.
Ako imate utisak da se pretvarate u ljudski elektro-šoker, niste umislili. Postoji naucno objašnjenje za tu pojavu, ukljucujuci i to zašto je cešca zimi.
Staticki elektricitet javlja se kao posledica nakupljanja elektricnog naboja u materijalu. On može da se stvori trenjem dvaju materijala koji su usput i izolatori. Setite se eksperimenta iz fizike, iz osnovne škole, šta se desi kad balon protrljate o kosu. Jedan objekat gubi elektrone i dobija pozitivan naboj, drugi ih skuplja i dobija negativan naboj. Naboji pak "ocajnicki" žele da povrate ravnotežu i ako dodirnete kvaku, slavinu ili nešto slicno, naelektrisanje se otpušta i nestaje staticki elektricitet.
Kakve veze zima ima s tim? Pa, elektricitet relativno teško prolazi kroz vazduh pošto je vaduh izolator. Ali, kad u vazduhu ima vlage… stvar se menja. Vlaga u vazduhu omogucava bilo kojem naboju koji se stvori na našem telu da se oslobodi, piše IFLScience.
Ova vrsta "neravnoteže" cešce se dogada zimi jer hladan vazduh generalno ima manje vlage nego topao leti. To znaci da zimi taj naboj koji se nakuplja na površini naše kože nema kud, vec ostaje tu gde jeste dok ne dodirnemo neki predmet koji je napravljen od materijala koji je dobar sprovodnik.
Osim toga, zimu provodimo, uglavnom, "u slojevima" vune, krzna, veštackog krzna… materijala koji su "odlicni" u pravljenju zaliha naelektrisanja, narocito u poredenju sa pamukom koji leti najcešce nosimo i koji je neutralan po tom pitanju.
Sad kad ste se podsetili fizike iz osnovne škole, znate šta vam je ciniti. Ako vam ide na živce "strujica" koja vas pecka svaki cas, umotajte se radije u slojeve pamuka nego u vunu. Ili cešce dodirujte metalne površine, da ne dozvolite da se nagomila previše naelektrisanja.
A ako imate viška vremena i para, možete i da kupite ovlaživac vazduha, naravno.