Tržište Srbije preplavljeno je falsifikatima pčelinjeg meda. To je potvrdila i Veterinarska inspekcija koja je na teritoriji srednjeg Banata kontrolisala med šest velikih proizvođača.
Tržište Srbije preplavljeno je falsifikatima pčelinjeg meda. To je potvrdila i Veterinarska inspekcija koja je na teritoriji srednjeg Banata kontrolisala med šest velikih proizvođača.
U uzorcima meda s proizvodnih linija i u trgovinama pronađene su povećane količine saharoze i HMF-a (hidrometilfurfurola, hemijskog jedinjenja koje, kako navode stručnjaci, u dozvoljenim količinama u namirnicama nije opasno, ali pretpostavlja se da prekomerna upotreba može biti štetna po ljudsko zdravlje) što, kako tvrde u inspekciji, ukazuje da je reč o veštačkom medu.
"Politika" saznaje da su velike količine ovih proizvoda već povučene iz trgovinskih lanaca "Metro", "Svislajon" i "Gomeks", a da će protiv odgovornih u proizvodnji biti preduzete zakonom predviđene mere.
Kontrolisani su proizvodni pogoni firmi "Domaći med" iz Torde, "Aza" iz Novog Sada, "Hani med" iz Smedereva "Irikom", "Maja promet" i "Meplis med" iz Beograda. Analize su rađene u Naučnom institutu za veterinarstvo iz Novog Sada.
"U fabrici u Tordi inspekcija je kontrolisala livadski, šumski i bagremov med i hemijske analize su pokazale višestruko povećane vrednosti HMF-a i saharoze.
Med drugih proizvođača, i to šumski "Med Honey" DOO iz Smedereva, cvetni med "Irikoma" iz Beograda, lipov med "Aza" DOO iz Novog Sada, imao je takođe povišene vrednosti HMF-a i povučen je iz prodaje. U prirodnom medu je inače dozvoljeno maksimalnih 40 miligrama HMF-a po kilogramu.
Ove firme našle su se na udaru inspekcije po prijavi Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS), koja već dugo upozorava da se na tržištu prodaju falsifikati meda.
U malim fabrikama opremljenim mašinama za mešanje "šećerne vodice", sirupa u koji se dodaju veštačke arome, prave se na tone falš meda i prodaju "iz ruke", na pijacama, u trgovinama i veleprodajama.
"Pao" je i nepogrešivi adut prepoznavanja pčelinjeg proizvoda – kristalisanje, pošto kineski tehnolozi uspevaju da naprave čak i veštački med koji se kristališe.
Srpski pčelari upozoravaju da bi jedan od ne tako pouzdanih dokaza da je med veštački mogao da bude - njegova bistrina. Med koji nije prirodan obično je providan. Originalan med tako je postao možda jedina namirnica koja se, bez skupe i kompleksne hemijske analize, ne može razlikovati od falsifikata. Za sada je najsigurnija kupovina meda kod proverenog proizvođača, a najveći rizik nabavka kod pijačnih preprodavaca.
Jedan pčelar sa Fruške gore priča kako mu je poznanik iz Novog Sada zamerio što toliko vremena provodi u pčelinjaku. "Zašto, kada ja, koji nemam pčele i živim u zgradi, prodam sve što proizvedem bez toliko muke. Šećer, voda, arome čajeva i imaš med po želji. Sve se proda", hvalio se on, priča ovaj pčelar i dodaje da mu je čak dao i jedan recept za sve traženiji šumski med kojeg i u prirodi ima malo. U ovaj falsifikat dodaje se, kaže, ekstrakt kole da bi se postigao taj specifičan ukus i boja (pravi šumski med je između braon i tamnobraon boje).
(MONDO)
U uzorcima meda s proizvodnih linija i u trgovinama pronađene su povećane količine saharoze i HMF-a (hidrometilfurfurola, hemijskog jedinjenja koje, kako navode stručnjaci, u dozvoljenim količinama u namirnicama nije opasno, ali pretpostavlja se da prekomerna upotreba može biti štetna po ljudsko zdravlje) što, kako tvrde u inspekciji, ukazuje da je reč o veštačkom medu.
"Politika" saznaje da su velike količine ovih proizvoda već povučene iz trgovinskih lanaca "Metro", "Svislajon" i "Gomeks", a da će protiv odgovornih u proizvodnji biti preduzete zakonom predviđene mere.
Kontrolisani su proizvodni pogoni firmi "Domaći med" iz Torde, "Aza" iz Novog Sada, "Hani med" iz Smedereva "Irikom", "Maja promet" i "Meplis med" iz Beograda. Analize su rađene u Naučnom institutu za veterinarstvo iz Novog Sada.
"U fabrici u Tordi inspekcija je kontrolisala livadski, šumski i bagremov med i hemijske analize su pokazale višestruko povećane vrednosti HMF-a i saharoze.
Med drugih proizvođača, i to šumski "Med Honey" DOO iz Smedereva, cvetni med "Irikoma" iz Beograda, lipov med "Aza" DOO iz Novog Sada, imao je takođe povišene vrednosti HMF-a i povučen je iz prodaje. U prirodnom medu je inače dozvoljeno maksimalnih 40 miligrama HMF-a po kilogramu.
Ove firme našle su se na udaru inspekcije po prijavi Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS), koja već dugo upozorava da se na tržištu prodaju falsifikati meda.
Koka-kola u veštačkom medu
U kućnoj radinosti špekulanti se, inače, uveliko bave proizvodnjom veštačkog meda. Ako se napravi sirup od 70 odsto kristal šećera, 18,5 odsto vode i 0,03 sirćetne kiseline (koja najuspešnije razgrađuje saharozu na fruktozu i glukozu) i tome se doda svega 7,5 odsto svežeg prirodnog meda, dobiće se skoro savršen falsifikat meda.U malim fabrikama opremljenim mašinama za mešanje "šećerne vodice", sirupa u koji se dodaju veštačke arome, prave se na tone falš meda i prodaju "iz ruke", na pijacama, u trgovinama i veleprodajama.
"Pao" je i nepogrešivi adut prepoznavanja pčelinjeg proizvoda – kristalisanje, pošto kineski tehnolozi uspevaju da naprave čak i veštački med koji se kristališe.
Srpski pčelari upozoravaju da bi jedan od ne tako pouzdanih dokaza da je med veštački mogao da bude - njegova bistrina. Med koji nije prirodan obično je providan. Originalan med tako je postao možda jedina namirnica koja se, bez skupe i kompleksne hemijske analize, ne može razlikovati od falsifikata. Za sada je najsigurnija kupovina meda kod proverenog proizvođača, a najveći rizik nabavka kod pijačnih preprodavaca.
Jedan pčelar sa Fruške gore priča kako mu je poznanik iz Novog Sada zamerio što toliko vremena provodi u pčelinjaku. "Zašto, kada ja, koji nemam pčele i živim u zgradi, prodam sve što proizvedem bez toliko muke. Šećer, voda, arome čajeva i imaš med po želji. Sve se proda", hvalio se on, priča ovaj pčelar i dodaje da mu je čak dao i jedan recept za sve traženiji šumski med kojeg i u prirodi ima malo. U ovaj falsifikat dodaje se, kaže, ekstrakt kole da bi se postigao taj specifičan ukus i boja (pravi šumski med je između braon i tamnobraon boje).
(MONDO)