Saobraćaj u Srbiji u praksi sve više podseća na smrtonosnu avanturu u kojoj se svaki trenutak nepažnje završava tragično. Šta sve možete sami da učinite da bi se opasnosti i rizici putovanja sveli na najmanju moguću meru.
"Saobraćajna nezgoda nije viša sila ili slučajnost koja se ne može izbeći. Štaviše, evropske države su još pre tridesetak godina prihvatile ovakav način razmišljanja, preduzele su konkretne mere i rezultat nije izostao. Kod nas je situacija drugačija. Nemamo bezbedne puteve, signalizacija nam je loša, drumovi su neobeleženi, a elementarna saobraćajna kultura je na veoma niskom nivou", kaže za "Press" Damir Okanović, direktor Komiteta za bezbednost saobraćaja.
Okanović podseća da smo u poslednjih četvrt veka na putevima izgubili čak 35.000 ljudi, a da je samo tokom prošle godine zabeleženo skoro 68.000 udesa. U njima je povređeno 22.275 lica, a poginulo 897 osoba.
U Javnom preduzeću „Putevi Srbije" ističu da je stanje puteva i putne opreme uzročnik manje od jedan odsto saobraćajnih nezgoda. Po studiji koji je izradila Biljana Vuksanović, direktorka Sektora za strategiju, projektovanje i razvoj u ovom preduzeću, najveći razlog nesreća je neprilagođena brzina. Ona je razlog udesa u čak 38 odsto slučajeva.
Brzina
Zbog neprilagođene brzine svake godine pogine 600.000 ljudi širom planete, a svaki drugi stanovnik Srbije koji nastrada u saobraćaju poginuo je zbog preterane žurbe.Prema postojećim propisima, najveća dozvoljena brzina u naseljenim mestima Srbije ograničena je na 60 kilometara na sat, dok će se novim zakonom smanjiti za još deset kilometara, koliko je i na većini evropskih puteva.
To je važno jer ako se pešak udari vozilom pri brzini od 50 kilometara na sat, njegove šanse da preživi su čak 80 odsto. S druge strane, ako vozimo samo 10 kilometara brže, njegove šanse za život padaju na svega 20 procenata!
Osim toga, zaustavni put pri brzini od 60 kilometara na sat je čak devet metara duži nego pri brzini od 50 kilometara na čas. Ograničenje brzine na našim autoputevima je i dalje 120 kilometara na sat.
Mnogi će pomisliti da je reč o zaostavštini nekih davnih, prevaziđenih vremena, ali nije tako. Izuzev Nemačke, na svim evropskim autoputevima brzina je ograničena na 110 do 130 kilometara na sat.
Klizav kolovoz i loša vidljivost
Ispitivanja su pokazala da je zaustavni put na mokrom kolovozu desetak metara duži od onog na suvom. Pod uslovom, naravno, da ste vozili svega 50 kilometara na sat. Ako ste, međutim, vozili 120 kilometara na sat, vaš zaustavni put će biti čak 60 metara duži!Naročit oprez je potreban u vreme prve kiše, pri pojavi iznenadnog leda, pri nailasku na zemlju i blato na kolovozu...
Kada posle dužeg suvog perioda dođe do padavina, do takozvane prve kiše, kolovoz je znatno klizaviji nego posle dugotrajnih kiša. Voda se posle sušnog perioda meša sa prašinom, uljem i drugim nečistoćama, pri čemu se stvara naročito klizava emulzija koja zna da bude veoma opasna.
Sigurnosni pojas
Dokazano je da vezivanje pojaseva smanjuje mogućnost pogibije za najmanje 65 odsto. To se najbolje videlo tokom 2002. godine, kada smo imali jaku kampanju i kada je pojas koristilo 90 odsto vozača i putnika u vozilu. U odnosu na prethodnu godinu, broj stradalih je bio manji za 428!Prema podacima Komiteta za bezbednost saobraćaja, najmanje 250 ljudi pogine, a 3.000 se povredi samo zato što nisu koristili pojas. On je neophodniji u uslovima gradske vožnje, s obzirom na to da se u naseljenim mestima dešava 90 odsto svih saobraćajnih nezgoda u Srbiji.
Pri brzini od 50 kilometara na sat nevezani putnik trpi silu kao da je pao sa četvrtog sprata. Pojas je neophodan i u vozilima opremljenim vazdušnim jastucima jer "erbegovi", koji su projektovani kao dopunski sitem zaštite, sprečavaju tragediju u svega osam odsto slučajeva. U mnogim modelima vazdušni jastuk se neće ni aktivirati ako pojas nije vezan, a ukoliko se to i dogodi, postoji mogućnost da povredi nevezanog putnika jer izleće brzinom od 350 kilometara na sat!
Zaštitna kaciga
Naši propisi predviđaju obavezu nošenja kacige jer su povrede glave, pored povreda kičme, najčešći faktor koji doprinosi pogibiji vozača i putnika motocikla.Kaciga, osim što štiti glavu, pruža zaštitu i od strujanja vazduha, prašine i insekata. Zakonom nije definisan obavezan tip kacige, ali se preporučuje nošenje takozvane zatvorene kacige, koja pruža zaštitu celoj glavi, uključujući i bradu.
Kratke kacige sačuvaće vas samo kazne od 3.000 dinara, ali teško će vas spasti od ozbiljnih povreda ili smrti.
Alkohol
Svaka količina veća od 0,5 promila negativno utiče na svakog vozača, bez obzira na lične karakteristike. Svaka prekomerna kap utiče na nervni sistem, a negativan uticaj se ogleda i u lošijem opažanju, procenjivanju i sporijoj reakciji, kao i smanjenju samokontrole.Sa 0,5 promila šansa za nastanak saobraćajne nezgode se udvostručava, sa 0,8 promila veća je sedam puta, dok se sa 1,5 promila alkohola u organizmu povećava za neverovatnih 25 puta!
Svetla i po danu
Najvažnije pravilo bezbednosti u saobraćaju je videti i biti viđen, a najbolji način za to je da se i po danu koriste oborena svetla.Vozači motora bi posebno morali da se potrude da budu što uočljiviji. Moraju voditi računa da pri paralelnoj vožnji uvek budu u retrovizoru vozača automobila jer su najčešće dešavaju bočni sudari i situacije u kojima su se motocikli našli u mrtvom uglu.
Najrizičniji dan je subota
1. Pojas spasava 65 odsto ljudi, a „erbeg" samo osam odsto!2. Sa 0,5 promila alkohola dva puta veća šansa za udes, a sa 1,5 promila alkohola ona se povećava za neverovatnih 25 puta!
3. Najveći broj nezgoda sa smrtnim posledicama u julu, avgustu i oktobru
4. Najrizičniji dan je subota, između 17 i 19 sati
5. Najugroženiji gradovi su Beograd, Sremska Mitrovica, Novi Sad, Šabac i Smederevo
6. Više od 70 odsto poginulih strada u naseljenim mestima
7. Najviše nezgoda izazivaju vozači u prvoj i šestoj godini vozačkog staža
8. Najviše stradalih je iz starosne grupe od 19 do 25 godina
9. Pešak ima 80 odsto šansi da preživi pri udarcu od 50 km/h i samo 20 odsto pri brzini od 60 km/h
(MONDO)