Najnoviji član BMW-ove X porodice ujedno je i najmanji. Njegova misija je lov na kompaktne crossovere ili one koji to pokušavaju da budu.
X3, X5 i X6 dobili su "mlađeg brata", koji uprkos svom "patuljastom rastu", nema čega da se stidi. Za razliku od SUV "rođaka" iz BMW porodice, on čak može da se kupi i u verziji samo sa pogonom na zadnje točkove, kao "pravi" BMW.
Nakon prošlogodišnjeg predstavljanja koncepta pod istim imenom i brojnih "špijunskih" fotografija, njegov izgled sada i ne predstavlja veliko iznenađenje. Čak je teško uočiti razlike u odnosu na koncept, ukoliko one uopšte postoje? Što se tiče dimenzija, X1 je za 110 mm kraći, 60 mm uži i 140 mm niži od modela X3. Po dužini i širini, smešta se između "jedinice" i "trojke".
Nešto veći klirens u odnosu na klasične automobile i xDrive pogon na svim točkovima, donose mu upotrebljivost i van puta, mada, većina budućih vlasnika retko da će se ikada upustiti u neku off-road avanturu. Uostalom, vozači koji imaju potrebu da silaze sa asfalta na zahtevnije terene, u startu razmatraju konzervativnija i specijalizovanija vozila. Baziran je na Seriji 3, od koje je preuzeo i brojne komponente oslanjanja, a ponešto je "ukradeno" i od X3, SUV-a kojem je, takođe, osnova "trojka". Kao što rekosmo, X1 može da ima pogon na svim točkovima ("x" oznaka) ili samo pozadi ("s" oznaka). Ovaj izbor jedino ne dolazi u obzir kada su u pitanju najsnažnije benzinske i dizel verzije jer je kod njih xDrive standard.Nakon prošlogodišnjeg predstavljanja koncepta pod istim imenom i brojnih "špijunskih" fotografija, njegov izgled sada i ne predstavlja veliko iznenađenje. Čak je teško uočiti razlike u odnosu na koncept, ukoliko one uopšte postoje? Što se tiče dimenzija, X1 je za 110 mm kraći, 60 mm uži i 140 mm niži od modela X3. Po dužini i širini, smešta se između "jedinice" i "trojke".
Ko se odluči za "asfaltnu" verziju, uštedeće na početnoj ceni, masi vozila kao i na potrošnji goriva. Koliko je to bitno kupcu automobila iz ove klase, diskutabilno je pitanje, s obzirom da se, na primer, od trolitarskog benzinca sa 258 KS ne može očekivati preterana ekonomičnost. Ovaj motor oslobađa 310 Nm u rasponu od 2600 do 3000 o/min i uspeva da "potera" X1 do 100 km/h za 6,8 sekundi. Međutim, BMW X1 sDrive18d sa dvolitarskim motorom od 143 KS i 320 Nm u rasponu od 1750 do 3000 o/min, troši svega 5,2 litre na sto pređenih kilometara. Pritom, ima više nego pristojno ubrzanje od 9,6 sekundi do "stotke". Isti motor stiže i u snažnijoj verziji kod modela sDrive20d, sa 177 KS i 350 Nm u rasponu od 1750 do 3000 o/min. Sa ubrzanjem do 100 km/h za samo 8,1 sekundu, predstavlja opasnog konkurenta "na semaforu", pri čemu, u proseku, troši 5,3 l/100 km.
Verzija sa pogonom na svim točkovima, xDrive20d, ima nešto slabije performanse - 8,4 sekunde do "stotke". Pravu poslasticu, međutim, predstavlja X1 xDrive23d. Ponovo isti motor, ali sa dva turbo punjača, što mu omogućava da isporuči 204 KS uz maksimalni obrtni moment od 400 Nm pri 2000 o/min. Njegov sprint do 100 km/h traje svega 7,3 sekunde, dok pri prosečnoj vožnji troši 6,3 litre dizela na sto kilometara, barem prema fabričkim podacima.
Da li je BMW-u potreban još jedan ovakav model, za nijansu manji od X3, veoma sličnog koncepta i sa skoro identičnom ponudom pogonskih jedinica? Činjenica je da bavarski proizvođač u poslednje vreme nije činio greške kada su u pitanju novi modeli, iako po pravilu, svaki novitet bude dočekan pravim izlivom negativnih reakcija. Isto važi i za X1 - tradicionalni ljubitelji bavarske marke dočekali su ga "na nož", ali je realno očekivati da će na tržištu biti sasvim dobro prihvaćen, s obzirom da ima sve potrebne atribute - liči na SUV, brz je, atraktivan je, BMW je...
(Vrele Gume)