Na pitanje šta je istina, a šta zabluda u vezi sa sportom i mršavljenjem i sportom i zdravljem, nije lako odgovoriti, saglasni su i lekari i fitnes instruktori.

I jedni i drugi kažu da je svaka fizička aktivnost blagotvorna za organizam, ali upozoravaju da prevelika očekivanja i želja za brzim rezultatima, odnosno bavljenje sportom isključivo zbog fizičkog izgleda, mogu da odvedu u razočarenje, pa čak da imaju i kontraefekte.

Ana-Marija Simonović, iz asocijacije "Evropske žene u sportu", smatra da pogrešno postupaju oni koji u teretanu odlaze isključivo zbog mršavljenja.

"Iz iskustva mnogih tvrdim da se tada ili ne postižu rezultati i vežbanje se svede na teret, obavezu i mučenje ili se jednostavno brzo od svega odustane. Najbolje rešenje jeste da se na redovne sportske aktivnosti među kojima može da bude i odlazak u teretanu gleda kao na normalan deo svakodnevne rutine, poput pranja kose.

Procesi mršavljenja veoma su različiti i u velikom broju slučajeva osoba mora prvo da smrša uz određenu ishranu koja je toliko svedena na minimum da se osim šetnji i ne preporučuje veća aktivnost", kaže za "Politiku" Simonovićeva.

Ukoliko se vežbanju i sportu pristupi bez opterećenja, dodaje ona, neće izostati ni rezultati.

"Dobrobiti za zdravlje, za uspostavljanje ravnoteže tela i duha, pa i za mršavljenje, odnosno poboljšanje estetskog izgleda tela, svakako dolaze kao posledica aktivnog bavljenja sportom."

Trenirati najmanje 60 minuta

Boban Stevanović, profesor fizičke kulture i vlasnik fitnes centra "Hil džim", kaže da je za vitku figuru neophodno eliminisati masne naslage i povećati mišićnu masu.

"S dijetom se postiže samo kalorijski deficit, a aerobnim treningom i vežbama se ubrzava metabolizam i stimuliše razgradnja masti. Mršavljenje ne podrazumeva isključivo gubitak težine, već smanjenje potkožnog tkiva, pa ljudi prave veliku grešku kada drže drastičnu dijetu u želji da postignu savršenu liniju", objašnjava Stevanović, dodajući da su za to neophodni strpljenje i disciplina.

"Da bi se videli rezultati, potrebno je da se trenira najmanje tri puta nedeljno tako da kompletan trening sa zagrevanjem na početku i istezanjem na kraju ne traje kraće od 60 i ne duže od 120 minuta. Najbolji rezultati se postižu ako se vežba u jutarnjim časovima, pre jela, kada su zalihe glikogena male, pa organizam u nedostatku ugljenih hidrata troši masne naslage", savetuje Stevanović.

Baš zbog toga lekari preporučuju da vežbanje bude deo svakodnevice. Jelena Popović, lekar u Domu zdravlja "Zvezdara", kaže da bi redovna fizička aktivnost trebalo da postane sastavni deo radne nedelje.

"Ono što bi svakome trebalo da padne na pamet čim otvori oči i ustane iz kreveta jeste da uradi desetominutne vežbe za vrat, kao prevenciju bolne ukočenosti i trnjenja u vratnom delu, ramenima i rukama. Svakog dana bi trebalo šetati najmanje sat vremena.

To je najbolja prevencija osteoporoze i artroze kuka, jer se poboljšava ishrana koštanog tkiva. Svi su saglasni da je plivanje najdelotvornije jer angažuje sve grupe mišića i usklađuje disanje sa pokretom, voda pruža dodatno opterećenje, a povrede su onemogućene", savetuje dr Popović.

Slušajte samo savete stručnjaka

Neretko se zbog želje za lepšim izgledom novopečeni bilderi ili sprinteri preforsiraju, pa im se preporučuje da budu obazrivi. Starijim osobama koje godinama nisu vežbale ne savetuje se da odmah krenu na aerobik, već da najpre brzim hodanjem uđu u kondiciju.

"Konkretne savete bi trebalo da daju stručnjaci sporta i fizičke kulture u saradnji sa lekarima i to je praksa koja mora da se usvoji naročito posle duge pauze u fizičkim aktivnostima. Polako i s puno ljubavi i pažnje odlaske u teretanu treba uključiti u nedeljni raspored.

Kada govorimo o rekreaciji, više sam za aktivnosti na otvorenom jer su efekti mnogo veći. I teretana ima ogromnih prednosti, ali uz konsultacije sa stručnjacima i obaveznim lekarskim pregledom", ističe Ana-Marija Simonović.

Lekari upozoravaju i da već posle 25. godine počinju degenerativne promene usled sve manjeg bavljenja fizičkom aktivnošću. Dileme nema - rešenje nije jedino u dijeti, već i u sportu.

Trčanje za agresivne, bicikl za narcisoidne

"Čini se da je lakše kontrolisati količinu hrane u tanjiru nego da redovno vežbanje postane zdrava navika. Međutim, jedini način da se masti uklone jeste da se sagore.

Fizička aktivnost povećava kalorijsku potrošnju, a u kojoj meri zavisi od intenziteta vežbi i trajanja. Zbog toga bi svako, prema sklonostima, trebalo da izabere kojom će se fizičkom aktivnošću baviti", zaključuje dr Popović.

Lekari kažu da su istraživanja pokazala da karakteri ljudi utiču na to koji tip fizičke aktivnosti im najviše prija.

"Agresivnim i dominantnim ljudima, kojima je karijera na prvom mestu i koji su željni takmičenja i dokazivanja, najviše prija trčanje i planinarenje. Povučene osobe se najbolje osećaju u društvu ljudi koje poznaju, pa bi za njih pravo rešenje bilo vežbanje u nekom fitnes centru.

Oni koji počnu da vežbaju, ali brzo odustaju trebalo bi da biraju timske sportove, kako bi ih drugi ljudi motivisali da istraju", kaže dr Popović, dodajući da se u istom istraživanju narcisoidnim osobama koje previše vode računa o telu i izgledu savetuje da biraju sport koji ne služi jedino oblikovanju mišića i takmičenju nego i dobroj zabavi, poput šetnje i vožnje bicikla u većem društvu.

(MONDO)