Varate se ako mislite da Međunarodnom sajmu hortikulture i izložbi Darovi prirode možete samo da vidite ili kupite razne vrste dekorativnih biljki, zalivnih sistema, mehanizacija za hortikulturu, sredstva za prehranjivanje i zaštitu biljaka, kao i prerađevine od meda, lekovite čajeve, meleme i razne vrste stručne literature.

Od domaćih i stranih izlagača raznih vrsta sadnica, đubriva, semena, meda i lekovitog bilja možete da čujete i mnoštvo korisnih saveta.

Tako smo mi, na primer, sa dugogodišnjim proizvođačem meda diskutovali o tvrdnjama da med treba jesti iz plastične ili drvene kašike. On je oštro opovrgao stav da se prilikom konzumiranja meda izbegava metalna kašika, uz obrazloženje da drveni ili plastični pribor u sebi više zadržava i po neke štetne materije, koje pranjem ne mogu dobro da budu uklonjene. Takođe, podseća da medari i pčelari skladište med u metalnim posudama.

"Nikada nemojte da kupujete mleč na tezgi koja je osvetljena reflektorom, već isključivo iz zamrzivača", dodaje naš sagovornik i upozorava nas da je osnovni sastojak meda koji se u kesicama služi u kafićima i restoranima zapravo kukuruz, i da je u pitanju samo aroma meda.



Dame su nas podsetile da lice i kosu treba održavati maskama od meda i sirovih jaja, a gospoda su nas savetovala kakvu rakiju da pijemo.

"Jedna od velikih zabluda kod ljudi koji i proizvode i koji konzumiraju rakiju je da je rakija od 50 i više stepeni dobra. To je ustvari loša rakija, jer ona uglavnom krije njene loše osobine: loše mirise, ukuse... Jer prvo isparava taj jak alkohol, tako da konzument ne oseća one loše stvari koje idu nakon toga", rekao nam je Miodrag Milovanović, proizvođač prirodnih rakija od voća i grožđa iz sela Junkovca kod Topole, i dodao:

"Rakije sa raznim dodacima, poput trave, lincure, medovače... su takođe loše rakije. Tim dodacima se zapravo poboljšava njihov kvalitet da bi se našao konzument".

Predsednik Udruženja proizvođača povrća, voća, cveća i lekovitog bilja "Lala" iz Opova, Veljko Josić je sugerisao domaćicama da kupuju duguljastu cveklu umesto okrugle, jer je potrebno manje vremena da se obari i lakše se ljušti, a sadržaj je potpuno isti.

Iako je i on sam najpre počeo da nam hvali cveklu i šargarepu Veljko Josić je istakao daje daleko korisnije jesti bundevu. Poljoprivrednik iz Opova je podsetio da žućkasto-narančasto meso bundeve sadrži niz dragocenih i lekovitih sastojaka, a i deluje kao jak antioksidant masti.

Pored manjih količina belančevina, ugljenohidrata i masti, tu je niz vitamina (karotina ili provitamina A, vitamina C, E i K i vitamina B grupe - B1, B2, B6, zatim niacina, folne kiseline i dr.), kao i mineralnih sastojaka (kalijuma, fosfora, kalcijuma, gvožđa). A tu su pektini, celuloza i druga biljna vlakna.

(MONDO)