U bugarskom gradiću Trnu, na granici sa Srbijom, odžava se tradicionalni festival jogurta. Stavnovnici ovog bugarskog gradića se ponose jogurtom koji proizvode.
Balkanski jogurt sa ovih prostora poznat je po svom izuzetnom kvalitetu. To ne treba da čudi jer su stanovnici ovih prostora prvi otkrili bakteriju koja transformiše mleko u jogurt. Naime, početkom 20. veka Rus Ilija Mečnikov, dobitnik Nobelove nagrade za bilogiju, konstatovao je izuzetna povoljna dejstva jogurta u procesu varenje ljudskog organizma zahvaljujući lekovitim mikroorganizmima.
Daljom analizom na institutu Luj Paster otkrilo se da zahvaljujući lekovitom svojstvu ovog mlečnog proizvoda poreklom iz Bugarske, stanovnici Rodopskih planina žive i preko sto godina.
Mikroskopska istraživanja su pokazala da oni svoju dugovečnost duguju prisustvu mikroorganizama laktobakcilusa.
"Bugarska je otadžbina jogurta jer se samo u našoj zemlji lactobacillus bulgaricus i stretococus thermofilus razvijaju u simbiozi u prirodi", objašnjava Zdravko Nikoliv šef laboratorije na Institutu za jogurt u Sofiji.
Ovaj mlečni proizvid priprema se i u manastirima. Posebno je poznat kravlji jogurt iz manistara Jablanovo u kome se proizvede 750 kilograma jogurta nedeljno.
"Kvalitet jogurta zavisi od vrste mleka. Ovčiji jogurt je masniji od kravljeg ili kozjeg, dok je najkvalitetniji i najgušći jogurt dobijen od životinja koje se pasle mladu, sočnu travu", objasnio je jedan od učesnika ovog Festivala.
Turci i Bugari se ne slažu oko porekla jogurta jer i jedni i drugi tvrde da je postojbina baš u njihovoj otadžbini.
Bugari tvrde da su oni ovaj proizvod prenili Turcima u XV veku, dok je Bugarska bila pod Osmanskom dominacijom, dok Turci to poriču pokušavajući da dokažu da su oni jogurt koristili još pre širenja hrišcanstva.
Ali, i jedni i drugi se slažu u činjenici da je osmanski sultan Kanuni uspeo da izleči francuskog kralja Fransoa I koji je bolovao od upale creva hraneći ga jogurtom.
(Tanjug)