Instagram stranica "Dnevna doza pravopisa" od 2018. godine na jasan i zanimljiv način podseća na pravopisna i gramatička pravila srpskog jezika. Kroz konkretne primere iz svakodnevice, objave razotkrivaju česte greške u govoru i pisanju, objašnjavaju jezičke nedoumice i podsećaju koliko je važna pravilna upotreba jezika.
Ize ove stranice stoji Aleksandra Obradović, koja je završila Filološki fakulet u Beogradu. Za MONDO je otkrila kako je nastala ideja za "Dnevnu dozu pravopisa", koje greške ponavljamo iz dana u dan, da li žargon i anglicizmi ugrožavaju srpski jezik, ali i koja je njena omiljena, pomalo zaboravljena srpska reč.
- Kako je nastala ideja za "Dnevnu dozu pravopisa"?
"Svakodnevno uočavanje pravopisnih i gramatičkih grešaka u medijima, na društvenim mrežama i u svakodnevnoj komunikaciji, ali i ljubav prema srpskom jeziku, doveli su do osnivanja Dnevne doze pravopisa. Shvatila sam da jezičke nedoumice treba objasniti na jasan, kratak i pristupačan način, pa sam stranicu zamislila kao mesto na kom se pravopis približava široj publici kroz konkretne primere i jednostavna objašnjenja".
- Pre nego što ste počeli, da li ste zamišljali da će profil jednog dana imati više od 297.000 pratilaca?
"Sve je počelo kao mala ideja, bez velikih očekivanja, a preraslo je u nešto mnogo veće. Iskreno, nisam ni slutila da će profil dostići toliki broj pratilaca. Mislila sam da će biti dobro ako stignem i do deset hiljada".
- Koje pravopisne greške su Vam najčešće trn u oku?
"Uglavnom su to greške koje se stalno ponavljaju, a lako se ispravljaju kada se jednom usvoje. Na primer, mešanje jer i je l', zatim nepravilna upotreba glagola trebati i spojeno pisanje rečce ne s glagolima. To su osnovna pravopisna pravila i smatram da bi svi trebalo da ih znaju".
- Smatrate li da žargon i skraćenice "ubijaju" srpski jezik ili jezik prirodno evoluira?
"Jezik se prirodno menja i razvija, а žargon je oduvek bio deo svakodnevne komunikacije. Žargon i skraćenice ne 'ubijaju' jezik već su odraz vremena i načina komunikacije. Problem nastaje kada se žargon prenosi u formalnu komunikaciju, gde bi trebalo poštovati standardni jezik".
- Nedavno ste objavili "Rečnik generacije Z". Šta mislite o njemu?
"Smatram da je 'Rečnik generacije Z' zanimljiv uvid u to kako mladi danas oblikuju jezik i način komunikacije. Ovi izrazi pokazuju koliko se jezik brzo menja i prilagođava savremenim okolnostima, kao i koliko je snažan uticaj interneta i društvenih mreža. Ipak, važno je da uporedo s tim rečima koristimo i negujemo srpske reči, kako bismo sačuvali bogatstvo sopstvenog jezika".
- Šta mislite o upotrebi anglicizama u srpskom jeziku?
"Anglicizmi su danas gotovo neizbežni, naročito u oblastima kao što su informacione tehnologije i marketing. Međutim, smatram da bi trebalo davati prednost srpskim rečima kad god za njih postoji odgovarajući izraz. Anglicizmi, dakle, nisu sporni sami po sebi, već postaju problem kada se koriste prekomerno i nepotrebno, umesto već postojećih domaćih reči".
- Postoje li reči koje većina ljudi stalno meša ili koristi pogrešno?
"Da, ima ih mnogo. Navešću dva najčešća primera. Reč prizeman većina koristi da opiše skromnog čoveka, a zapravo označava osobu koja je prosta i primitivna. Takođe, reč magnovenje se često koristi u pogrešnom značenju. Ona označava tren, trenutak, dok je mnogi upotrebljavaju da opišu stanje zbunjenosti ili 'maglovitosti'".
- Ako biste mogli da oživite zaboravljenu reč u modernom kontekstu, koja bi to bila?
"Jedna lepa, ali pomalo zaboravljena srpska reč je blagorodnost. U savremenom dobu, gde su lični interes i korist često u prvom planu, ona nas podseća na vrline koje su zapostavljene danas - plemenitost i velikodušnost".
- Zašto nam je teško da zapamtimo pravila?
"Teškoća u pamćenju pravila najčešće proizilazi iz toga što se ona uče bez konteksta i praktične primene. Kada pravilo nije povezano sa konkretnim primerima i situacijama, teže se dugoročno zadržava u pamćenju. Pravila koja se ređe koriste brže se zaboravljaju, a jezička navika i oslanjanje na 'osećaj' često odstupaju od norme. Dodatnu poteškoću predstavljaju brojni izuzeci, koji zahtevaju više vremena i pažnje prilikom usvajanja".
- Da li ste nekada morali da proverite neko pravilo pre objave?
"Da, naravno. Iako se dugo bavim jezikom, uvek proveravam nedoumice kako bih bila sigurna da su informacije koje delim tačne".
- Koje izvore najčešće koristite?
"Najčešće koristim Pravopis srpskog jezika Matice srpske i Normativnu gramatiku srpskog jezika Matice srpske. Pouzdanost izvora mi je izuzetno važna, jer veliki broj ljudi uči upravo kroz objave na stranici i te informacije smatra merodavnim".
- Možete li da date jednu "zlatnu lekciju" o pravopisu?
"Jedna 'zlatna lekcija' o pravopisu je da je važno obratiti pažnju na jezik pre nego što nešto napišemo. Kada svesno biramo reči i obraćamo pažnju na detalje, pravopis postaje deo navike, a ne obaveza. S vremenom, ta pažnja se prenosi i na svakodnevnu komunikaciju, pa pisanje postaje preciznije, jasnije i prirodnije".
- Kada biste mogli da uklonite jednu grešku iz svakodnevne upotrebe, koja bi to bila?
"Kada bih mogla da uklonim jednu grešku iz svakodnevne upotrebe, to bi bila pogrešna upotreba glagola trebati, odnosno njegova upotreba u ličnom obliku kada bi ga trebalo upotrebiti bezlično".
- Koja reč Vam zvuči ružno, a ima lepo značenje?
"Ovde bih se složila sa većinom svojih pratilaca - šurnjaja".
- Najmoćnija srpska reč i zašto?
"Ne - kratka, jednostavna, ali izuzetno snažna u komunikaciji. Označava postavljanje granica, stav, otpor i samopoštovanje".
- Najlepša stara srpska reč i zašto?
"Jedna od najlepših starih srpskih reči je ognjište, jer me podseća na toplinu doma. Ognjište nije samo mesto gde se nekada ložila vatra, već i simbol porodičnih okupljanja i razgovora. Čini mi se da smo danas previše otuđeni i da nam nedostaje ta nekadašnja bliskost i povezanost".
- Reč koja vas podseća na dobra stara vremena i zašto?
"Reč preslica, jer me podseća na baku. Vraća me u detinjstvo i podseća na bezbrižne trenutke koje sam provodila sa njom. Preslica je za mene simbol vremena kada su se stvari pravile ručno, uz trud i ljubav".
- Koja kliše rečenica Vas najviše nervira i zašto?
"'Vreme leči sve'. Iako zvuči utešno, često se koristi kao jednostavan izgovor umesto stvarne podrške ili razumevanja. Problem je u tome što neka osećanja i situacije zahtevaju razgovor, vreme i konkretnu pomoć, a ne samo čekanje da 'prođe samo od sebe'".
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO:
(MONDO)