Većina nas misli da zna šta treba da radi u slučaju zemljotresa, ali u kritičnoj situaciji često panika može da nas blokira i da se zbog toga ne zaštitimo adekvatno.

"Postoje neke radnje koje je moguće uraditi i pre samog potresa, a koje mogu bitno da umanje posledice mogućeg zemljotresa“, kaže za MONDO zamenik direktora Republičkog seizmološkog zavoda, Branko Dragičević.

On savetuje da, ukoliko nam to novčani uslovi dozvoljavaju, saniramo sve eventualne pukotine u zidovima kuće ili stana u kojem živimo.

"Ukoliko niste u mogućnosti za tako nešto, onda možete bar da učvrstite ormane u svom domu, teške predmete da spustite sa visokih mesta, da dodatno pričvrstite zidne lampe i lustere."

Većina misli da je u slučaju potresa najbolje stati u okvir vrata, međutim to je donekle tačno. Sigurni ste jedino u vratima koja se nalaze u nosećem zidu kuće ili zgrade.

Preporučuje se i da stanete tik uz noseći zid jer statistika pokazuje da u slučaju urušavanja objekta noseći zidovi obično ostaju netaknuti.

Nikako tokom zemljotresa nemojte ostati nasred prostorije, ali je ni ne napuštajte. Sklonite se pod komad masivnog nameštaja, po mogućstvu u blizini nosećeg zida, čučnite i pokrijte glavu rukama. Gledajte da se ne nalazite u blizini staklenih površina kao što su prozori i ogledala. Ukoliko vas podrhtavanje tla zatekne na otvorenom pomerite se dalje od visokih objekata, uličnih svetiljki i električnih vodova, ostanite na čistini dok podrhtavanje ne prestane.

Kada se nalazite u vozilu, zaustavite automobil negde gde ste daleko od visokih zgrada i sačekajte da podrhtavanje prođe.

Osim zablude da je svaki dovratak siguran, postoje i brojne druge koje se odnose na zaštitu od zemljotresa. Tako mnogi veruju da se potresi dešavaju samo noću, a ima i onih koji su "čuli" da do zemljotresa dolazi samo kada je kiša.



Zemljotres se ne može predvideti, tako da je jedino i najbolje rešenje ne paničiti, biti priseban u trenutku potresa, jer samo tako postoji mogućnost da se sačuvate od povreda.

Nakon prvog zemljotresa koji osetite, uvek treba očekivati i naknadna podrhtavanja tla, takozvano „smirivanje zemljišta“.

Zemljotres nastaje kada se dva bloka stena pokrenu duž raseda,a predstavlja prirodnu pojavu koja prati nastanak reljefa.

Magnituda predstavlja relativnu energiju oslobođenu u zemljotresu, a potres može biti jak, umeren i slab.

Jačina zemljotresa meri se raznim skalama. Najviše su u upotrebi Rihterova i Merkalijeva skala. Rihterova skala deli zemljotrese prema količini energije, magnitudi, koja se oslobodi u hipocentru zemljotresa. Merkalijeva skala i Rihterova skala se ne mogu porediti po tome koja je jača, a koja slabija, jer daju različite podatke.

Merkalijevom skalom zemljotresi se dele po ubrzanju tačaka površine tla koje se dešava na mestu merenja.

Zbog mesta gde se zemljotresi mere, zavisi i koji zemljotres će biti razorniji. Ukoliko zemljotres iznosi 6 rihtera, a izmeren je na dubini od 500 km, može naneti štete koliko i 5 do 6 stepeni merkalija. Sa druge strane potres od samo 4 rihtera izmeren na 100 km dubine, naneće štetu koliko i podrhtavanje tla od 8 do 9 stepeni merkalija.

Hipocentar predstavlja centralnu tačku zemljotresa pod zemljom, a epicentar se nalazi iznad te tačke na površini tla i tu potres pravi najveću štetu.

Da biste što sigurnije prošli kroz eventualni zemljotres, držite se saveta i uputstava nadležnih službi.

(MONDO, Dušan Hadži Nikolić)