Čuveni francuski enolog Filip Kambi kaže da u vinu treba uživati bez "intelektualizovanja".
Trenutak degustacije vina ne treba intelektualizovati, rekao je danas Tanjugu poznati francuski enolog, Filip Kambi, vinski konsultant vinarije Tikveš.
''Dobro vino je ono koje izaziva zadovoljstvo kod konzumenta, i ne treba imati kompleks kada degustirate vino, već jednostavno treba biti iskren prema sebi i reći - dopada mi se ili mi se ne dopada'', kazao je Kambi koji ovih dana boravi u Beogradu "iz ličnog zadovoljstva".
Kada je reč o ukusu dobrog vina, grožđe je to koje odradi ceo posao, pa je samim tim cilj proizvesti dobar grozd.
''To je kao i u kulinarstvu, ako su osnovni sastojci dobri i konačan ishod će biti izuzetno dobar'', navodi Kambi. Dodaje da su kod dobrog vina najvažniji elegancija, finese i voće, kao i čistoća ukusa.
Kambi, kome je ovo druga poseta Beogradu, kaže da je izuzetno važno upoznati kulturu i istoriju jedne zemlje da bi se upoznala njena vina. Od 2010. godine, on je vinski konsultant vinarije Tikveš.
Dopala mu se Srbija, dopala su mu se vina koja je ovde pio, i hrana koju je jeo. Zato je, kaže, došao ponovo.
"Na prvom mestu, ja volim vino. Vino je razlog svega. I po meni, vino je nešto što je neizbežno u kulturi jedne zemlje", objašnjava Kambi, koji kao enolog sarađuje sa 74 vinarije, uglavnom u Francuskoj i Španiji.
Postoji potencijal u zemljama kao što su Makedonija i Srbija, gde ima prostora za razvitak, rekao je Kambi. On smatra da bi proizvođači vina u ovom regionu trebalo da se objedine pod zajedničkim brendom, kako bi bili uspešniji na tržištu.
"Na razvoju je potrebno raditi iz godine u godinu, ali planski, umereno i polako. Ukoliko se precene kapaciteti, doći će do pada", dodao je Tanjugov sagovornik, i naveo primer Australije koja je zbog loše finansijske situacije i precenjivanja kapaciteta, smanjila parcele na kojima se nalaze vinogradi.
''Vinarstvo može biti izuzetno unosan biznis ukoliko ga rade ljudi koji znaju svoj posao, i koji su izuzetno pragmatični u tome. Iako se može dosta zaraditi, ne treba pomisliti da je to lak posao'', naglašava Kambi.
Govoreći o izvozu, Kambi smatra da pre nego se neko odluči na taj korak, mora najpre biti dobar u lokalnim okvirima, kvalitetan i prisutan na lokalnom tržištu. "Ne kaže se uzalud da je potrebno biti dobar svojim očevima, svojoj porodici, pa tek onda drugima'', dodaje Tanjugov sagovovrnik.
Kambi je u ovom poslu od 1998. godine. Pre toga je vodio nekoliko firmi koje se bave vinarstvom i ta iskustva su mu, kako je kazao, omogućila da počne da radi kao konsultant sa proizvođačima vina.
Danas sarađuje sa 74 različite vinarije, a njegova je uloga da bude pored vinara, da prati proces proizvodnje, selekciju i plasman vina koja izaberu.
Za dobrog enologa, kaže on, najvažnije je razviti sposobnost memorisanja ukusa, jer svaki proizvođač pravi minimum 10 - 15 različitih vina.
On je objasnio da se vina iz godine u godnu razlikuju, bez obzira da li se radi o istoj sorti, jer evoluiraju. "Nikad ne znate šta ćete dobiti na kraju", dodao je Tanjugov sagovornik.
(Tanjug)
''Dobro vino je ono koje izaziva zadovoljstvo kod konzumenta, i ne treba imati kompleks kada degustirate vino, već jednostavno treba biti iskren prema sebi i reći - dopada mi se ili mi se ne dopada'', kazao je Kambi koji ovih dana boravi u Beogradu "iz ličnog zadovoljstva".
Kada je reč o ukusu dobrog vina, grožđe je to koje odradi ceo posao, pa je samim tim cilj proizvesti dobar grozd.
''To je kao i u kulinarstvu, ako su osnovni sastojci dobri i konačan ishod će biti izuzetno dobar'', navodi Kambi. Dodaje da su kod dobrog vina najvažniji elegancija, finese i voće, kao i čistoća ukusa.
Kambi, kome je ovo druga poseta Beogradu, kaže da je izuzetno važno upoznati kulturu i istoriju jedne zemlje da bi se upoznala njena vina. Od 2010. godine, on je vinski konsultant vinarije Tikveš.
Dopala mu se Srbija, dopala su mu se vina koja je ovde pio, i hrana koju je jeo. Zato je, kaže, došao ponovo.
"Na prvom mestu, ja volim vino. Vino je razlog svega. I po meni, vino je nešto što je neizbežno u kulturi jedne zemlje", objašnjava Kambi, koji kao enolog sarađuje sa 74 vinarije, uglavnom u Francuskoj i Španiji.
Postoji potencijal u zemljama kao što su Makedonija i Srbija, gde ima prostora za razvitak, rekao je Kambi. On smatra da bi proizvođači vina u ovom regionu trebalo da se objedine pod zajedničkim brendom, kako bi bili uspešniji na tržištu.
"Na razvoju je potrebno raditi iz godine u godinu, ali planski, umereno i polako. Ukoliko se precene kapaciteti, doći će do pada", dodao je Tanjugov sagovornik, i naveo primer Australije koja je zbog loše finansijske situacije i precenjivanja kapaciteta, smanjila parcele na kojima se nalaze vinogradi.
''Vinarstvo može biti izuzetno unosan biznis ukoliko ga rade ljudi koji znaju svoj posao, i koji su izuzetno pragmatični u tome. Iako se može dosta zaraditi, ne treba pomisliti da je to lak posao'', naglašava Kambi.
Govoreći o izvozu, Kambi smatra da pre nego se neko odluči na taj korak, mora najpre biti dobar u lokalnim okvirima, kvalitetan i prisutan na lokalnom tržištu. "Ne kaže se uzalud da je potrebno biti dobar svojim očevima, svojoj porodici, pa tek onda drugima'', dodaje Tanjugov sagovovrnik.
Kambi je u ovom poslu od 1998. godine. Pre toga je vodio nekoliko firmi koje se bave vinarstvom i ta iskustva su mu, kako je kazao, omogućila da počne da radi kao konsultant sa proizvođačima vina.
Danas sarađuje sa 74 različite vinarije, a njegova je uloga da bude pored vinara, da prati proces proizvodnje, selekciju i plasman vina koja izaberu.
Za dobrog enologa, kaže on, najvažnije je razviti sposobnost memorisanja ukusa, jer svaki proizvođač pravi minimum 10 - 15 različitih vina.
On je objasnio da se vina iz godine u godnu razlikuju, bez obzira da li se radi o istoj sorti, jer evoluiraju. "Nikad ne znate šta ćete dobiti na kraju", dodao je Tanjugov sagovornik.
(Tanjug)