Brusnica (Vaccinium macrocarpa) je gorko-kiselkasto bobičasto voće poreklom sa severnoameričkog kontinenta. Sve je popularnije u Evropi, ne toliko kao dodatak pečenju, kao u SAD, već više kao lek, zahvaljujući svojim izuzetnim zdravstvenim svojstvima.
Brusnica (Vaccinium macrocarpa) je gorko-kiselkasto bobičasto voće poreklom sa severnoameričkog kontinenta. Sve je popularnije u Evropi, ne toliko kao dodatak pečenju, kao u SAD, već više kao lek, zahvaljujući svojim izuzetnim zdravstvenim svojstvima.
Brusnice možete da jedete sveže, osušene, smrznute ili da pijete sok napravljen od njih. Plodovi su bogati različitim zaštitnim materijama, sadrže minerale, vitamin A, vitamin C, kalijum i biljna vlakna. Mogu se sušiti ili zamrznuti, a upotrebljavaju se za kolače i torte, marmelade i sirupe. Odlično idu uz meso divljači, jer sos od brusnice ublažava njegov jak ukus i miris.
Sok od brusnice oduvek je bio kućni lek za infekcije urinarnog trakta. Naučne studije pokazale su da brusnica ima efekat u prevenciji tih infekcija, ali je tek nedavno ustanovljeno zašto.
Profesor Teri Kamesano je hemijski inženjer na Vorčester politehničkom institutu u državi Masačusetsu u kojoj je gajenje brusnice značajni deo poljoprivrede. Ona i njen tim ustanovili su da hemikalije u brusnici menjaju E-koli bakteriju koja je uzročnik infekcija urinarnog trakta.
"Da bi razvila infekciju urinarnog trakta, E-koli bakterija napada ćelije u telu, bilo da su bubrežne ili ćelije urinarnog trakta, i ono što može da učini sok od brusnice je da izmeni E-koli bakteriju tako da ona ne može da napada i na taj način spreči infekciju", objasnila je Kamesano.
Brusnica može da bude pretvorena u različite vrste hrane ali većina ljudi je konzumira kao sok. "Količina soka od brusnice, potrebna da bi imala uticaj na E-koli bakteriju, je veoma mala", kaže Kamesano. Ona kaže da je dovoljna samo jedna čaša dnevno.
Ali, bez obzira na koji način se koristi, brusnica je efektivna u sprečavanju E-koli infekcije. Zdravstveni efekti brusnice nisu ograničeni samo na prevenciju infekcije urinarnog trakta.
Brusnica takodje može da smanji loš i poveća dobar holesterol. Može da smanji rizik od srčanih oboljenja, čira i raka želudca i spreči kvarenje zuba. Brusnice možete da jedete sveže, osušene, smrznute ili da pijete sok napravljen od njih. Plodovi su bogati različitim zaštitnim materijama, sadrže minerale, vitamin A, vitamin C, kalijum i biljna vlakna. Mogu se sušiti ili zamrznuti, a upotrebljavaju se za kolače i torte, marmelade i sirupe. Odlično idu uz meso divljači, jer sos od brusnice ublažava njegov jak ukus i miris.
Sok od brusnice oduvek je bio kućni lek za infekcije urinarnog trakta. Naučne studije pokazale su da brusnica ima efekat u prevenciji tih infekcija, ali je tek nedavno ustanovljeno zašto.
Profesor Teri Kamesano je hemijski inženjer na Vorčester politehničkom institutu u državi Masačusetsu u kojoj je gajenje brusnice značajni deo poljoprivrede. Ona i njen tim ustanovili su da hemikalije u brusnici menjaju E-koli bakteriju koja je uzročnik infekcija urinarnog trakta.
"Da bi razvila infekciju urinarnog trakta, E-koli bakterija napada ćelije u telu, bilo da su bubrežne ili ćelije urinarnog trakta, i ono što može da učini sok od brusnice je da izmeni E-koli bakteriju tako da ona ne može da napada i na taj način spreči infekciju", objasnila je Kamesano.
Brusnica može da bude pretvorena u različite vrste hrane ali većina ljudi je konzumira kao sok. "Količina soka od brusnice, potrebna da bi imala uticaj na E-koli bakteriju, je veoma mala", kaže Kamesano. Ona kaže da je dovoljna samo jedna čaša dnevno.
Ali, bez obzira na koji način se koristi, brusnica je efektivna u sprečavanju E-koli infekcije. Zdravstveni efekti brusnice nisu ograničeni samo na prevenciju infekcije urinarnog trakta.
Kamesano dodaje da brusnica, ili njeni hemijski sastojci, mogu da umanje potrebu za antibioticima.
Američki instituti za zdravlje finansiraju studiju o efektima brusnice na srčana oboljenja i drugim zdravstvenim dobrobitima ovog kiselog, jarko crvenog voća.
Osim što je zdrava i ukusna, brusnica je i dekorativna - to je grm visok oko 25 cm, zelene boje. Skroz se širi po jami u kojoj je zasadjena, zbog čega se sadi u humusno kiselu zemlju. Sadi se u proleće, početkom marta.
Prvi plodovi se pojavljuju krajem jula, a drugi put krajem septembra. Zimi, u fazi mirovanja, lišće dobija crvenkastu boju. Lišće se bere posle berbe plodova.
(MONDO)