Razne vrste hleba koje pekare svakodnevno isporučuju na tržište su vrlo dobrog kvaliteta.
Razne vrste hleba koje pekare svakodnevno isporučuju na tržište su vrlo dobrog kvaliteta. Od ukupno 38 uzoraka, ove osnovne namirnice koje su, metodom slučajnog izbora, kupovane u prodavnicama i pekarama, nijedan hleb nije eliminisan kao nezadovoljavajući, piše "Politika".
Čak 11 uzoraka je, kako su pokazale analize koje je obavio Pokret potrošača u saradnji sa Privrednim komorama, ekstra kvaliteta, devet je dobilo odličnu ocenu, 12 vrlodobru, tri uzorka su ocenjena trojkom, a samo dva hleba su zadovoljavajućeg kvaliteta.
Pored integralnog, bavarskog, vita i beo suvit hleba, koji proizvodi "Beogradski hleb", najvišu ocenu su dobili hleb "Sava" pekare "Zemun", "Klasov" crni hleb, kao i beli i polubeli hleb koje proizvodi "Filip" iz Dobanovaca. Ekstra kvalitetom mogu se pohvaliti i pekare "Maksi" i "Kitanović" iz Ugrinovaca za beli hleb, i AD "Hleb" Novi Sad za hleb "bio".
Najniže ocenjeni proizvođači su koristili više belog brašna i aditiva nego što je propisano i time nisu zadovoljili nutritivne vrednosti. Na tom spisku su pekare "Marko" iz Zemuna, zatim "Napredak" AD iz Velike Plane, pekara Pančevo, proizvođači "Bramili" i "Naum" iz Zemuna.
Analiza kvaliteta hleba je urađena na Institutu za prehrambenu tehnologiju Poljoprivrednog fakulteta.
Kako je rekao Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta za zaštitu potrošača, kvalitet hleba ocenjen je na osnovu mase vekne, spoljašnjeg i izgleda preseka, mirisa i ukusa kore i sredine.
"Na tržištu je zapaženo veliko smanjenje ponude polubelog hleba, kao i povećanje ponude specijalnih vrsta hleba. Više je i proizvođača iz unutrašnjosti, a pohvalno je i što se hleb i pecivo pripremaju i u većim prodajnim objektima. Unapređena je i tehnologija proizvodnje", istakla je Zlatica Marković, predsednica komisije, upozoravajući na loš kvalitet specijalnih vrsta hleba, posebno iz manjih zanatskih radnji.
Takve vrste hleba se najčešće proizvode bez prethodnog dogovora sa stručnjacima, pa samim tim nemaju zadovoljavajuću nutritivnu vrednost.
(MONDO)
Čak 11 uzoraka je, kako su pokazale analize koje je obavio Pokret potrošača u saradnji sa Privrednim komorama, ekstra kvaliteta, devet je dobilo odličnu ocenu, 12 vrlodobru, tri uzorka su ocenjena trojkom, a samo dva hleba su zadovoljavajućeg kvaliteta.
Pored integralnog, bavarskog, vita i beo suvit hleba, koji proizvodi "Beogradski hleb", najvišu ocenu su dobili hleb "Sava" pekare "Zemun", "Klasov" crni hleb, kao i beli i polubeli hleb koje proizvodi "Filip" iz Dobanovaca. Ekstra kvalitetom mogu se pohvaliti i pekare "Maksi" i "Kitanović" iz Ugrinovaca za beli hleb, i AD "Hleb" Novi Sad za hleb "bio".
Najniže ocenjeni proizvođači su koristili više belog brašna i aditiva nego što je propisano i time nisu zadovoljili nutritivne vrednosti. Na tom spisku su pekare "Marko" iz Zemuna, zatim "Napredak" AD iz Velike Plane, pekara Pančevo, proizvođači "Bramili" i "Naum" iz Zemuna.
Analiza kvaliteta hleba je urađena na Institutu za prehrambenu tehnologiju Poljoprivrednog fakulteta.
Kako je rekao Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta za zaštitu potrošača, kvalitet hleba ocenjen je na osnovu mase vekne, spoljašnjeg i izgleda preseka, mirisa i ukusa kore i sredine.
"Na tržištu je zapaženo veliko smanjenje ponude polubelog hleba, kao i povećanje ponude specijalnih vrsta hleba. Više je i proizvođača iz unutrašnjosti, a pohvalno je i što se hleb i pecivo pripremaju i u većim prodajnim objektima. Unapređena je i tehnologija proizvodnje", istakla je Zlatica Marković, predsednica komisije, upozoravajući na loš kvalitet specijalnih vrsta hleba, posebno iz manjih zanatskih radnji.
Takve vrste hleba se najčešće proizvode bez prethodnog dogovora sa stručnjacima, pa samim tim nemaju zadovoljavajuću nutritivnu vrednost.
(MONDO)