Mesec borbe protiv karcinoma u Srbiji će tokom marta biti obeležen nizom manifestacija i predavanja, na kojima će poznati stručnjaci iz domena onkologije govoriti o karcinomu dojke, melanomu ili zaštiti dece od duvanskog dima.
Mesec borbe protiv karcinoma u Srbiji će tokom marta biti obeležen nizom manifestacija i predavanja, na kojima će poznati stručnjaci iz domena onkologije govoriti o karcinomu dojke, melanomu ili zaštiti dece od duvanskog dima.
Međunarodna unija za borbu protiv raka ove godine za temu u mesecu borbe protiv raka ima "Pasivno pušenje i deca", pod motom "Želim detinjstvo bez duvanskog dima".
Poražavajući podaci govore da svake godine u Srbiji od malignih bolesti oboli oko 30.000 ljudi.
Ana Bekić, načelnik epidemiološke službe u Institutu za onkologiju, kaže da su maligna oboljenja kod nas u porastu, kao i da smo rekorderi po učestalosti raka pluća i grlića materice.
Prema podacima Instituta za onkologiju, među obolelima od karcinoma najviše je osoba koje imaju više od 60 godina.
Međutim, prvi oblici karcinoma se javljaju i kod mladih između 20 i 29 godina života, što čini šest odsto slučajeva.
Oko 17 odsto obolelih ima od 30 do 39 godina, 22 odsto od 40 do 49 godina, a 26 odsto od 50 do 59 godina.
Bekićeva je istakla da muškarci najviše obolevaju od tumora pluća, debelog creva i prostate, a žene od raka dojke, debelog creva i grlića materice.
Tumor dojke i grlića materice kod više od 90 odsto pacijenata može da se izleči ukoliko se otkrije u ranom stadijumu bolesti.
"Kod nas poseban problem predstavlja rak pluća i neophodno je preduzeti rigorozne mere da bi se zaštitilo zdravlje građana, pri čemu napori moraju da budu usmereni na primarnu prevenciju, a to su odvikavanje od pušenja, pravilna ishrana, fizička aktivnost i zaštita od prekomernog sunčanja", rekla je Bekićeva.
Ona je poručila da je neophodno obezbediti sredinu bez duvanskog dima za decu, biti fizički aktivan, vežbati redovno, sprečavati gojaznost, jesti zdravo, učiti činjenice o vakcinama koje mogu sprečiti određene oblike raka, izbegavati preterano izlaganje sunčevim zracima.
Bekićeva je naglasila da se predviđa da će se broj obolelih od raka pre svega povećavati u zemljama u razvoju, gde će u narednih deset godina biti registrovano 70 odsto svih novih slučajeva te bolesti.
"Zemlje u razvoju imaju nedovoljno razvijene sisteme zdravstvene zaštite, prolaze kroz promene u načinu života, što dovodi do stresa", rekla je Bekićeva i dodala da "mi moramo dobrom strategijom i preventivom da izbegnemo da se nađemo u toj grupi zemalja".
Stručnjaci smatraju da će u narednoj deceniji od raka umreti 84 miliona ljudi i procenjuju da je delotvornim praćenjem moguće otkriti trećinu slučajeva raka u fazi u kojoj još ne predstavljaju veliki rizik, kao i da brza i delotvorna terapija može da pomogne u preživljavanju još jedne trećine osoba obolelih od te zloćudne bolesti.
(Tanjug)
Međunarodna unija za borbu protiv raka ove godine za temu u mesecu borbe protiv raka ima "Pasivno pušenje i deca", pod motom "Želim detinjstvo bez duvanskog dima".
Poražavajući podaci govore da svake godine u Srbiji od malignih bolesti oboli oko 30.000 ljudi.
Ana Bekić, načelnik epidemiološke službe u Institutu za onkologiju, kaže da su maligna oboljenja kod nas u porastu, kao i da smo rekorderi po učestalosti raka pluća i grlića materice.
Prema podacima Instituta za onkologiju, među obolelima od karcinoma najviše je osoba koje imaju više od 60 godina.
Međutim, prvi oblici karcinoma se javljaju i kod mladih između 20 i 29 godina života, što čini šest odsto slučajeva.
Oko 17 odsto obolelih ima od 30 do 39 godina, 22 odsto od 40 do 49 godina, a 26 odsto od 50 do 59 godina.
Bekićeva je istakla da muškarci najviše obolevaju od tumora pluća, debelog creva i prostate, a žene od raka dojke, debelog creva i grlića materice.
Tumor dojke i grlića materice kod više od 90 odsto pacijenata može da se izleči ukoliko se otkrije u ranom stadijumu bolesti.
"Kod nas poseban problem predstavlja rak pluća i neophodno je preduzeti rigorozne mere da bi se zaštitilo zdravlje građana, pri čemu napori moraju da budu usmereni na primarnu prevenciju, a to su odvikavanje od pušenja, pravilna ishrana, fizička aktivnost i zaštita od prekomernog sunčanja", rekla je Bekićeva.
Ona je poručila da je neophodno obezbediti sredinu bez duvanskog dima za decu, biti fizički aktivan, vežbati redovno, sprečavati gojaznost, jesti zdravo, učiti činjenice o vakcinama koje mogu sprečiti određene oblike raka, izbegavati preterano izlaganje sunčevim zracima.
Bekićeva je naglasila da se predviđa da će se broj obolelih od raka pre svega povećavati u zemljama u razvoju, gde će u narednih deset godina biti registrovano 70 odsto svih novih slučajeva te bolesti.
"Zemlje u razvoju imaju nedovoljno razvijene sisteme zdravstvene zaštite, prolaze kroz promene u načinu života, što dovodi do stresa", rekla je Bekićeva i dodala da "mi moramo dobrom strategijom i preventivom da izbegnemo da se nađemo u toj grupi zemalja".
Stručnjaci smatraju da će u narednoj deceniji od raka umreti 84 miliona ljudi i procenjuju da je delotvornim praćenjem moguće otkriti trećinu slučajeva raka u fazi u kojoj još ne predstavljaju veliki rizik, kao i da brza i delotvorna terapija može da pomogne u preživljavanju još jedne trećine osoba obolelih od te zloćudne bolesti.
(Tanjug)