Metalne konzerve sa hranom iznutra su obložene hemikalijom bisfenol (BPA), koj može biti štetna za fetuse i decu, tvrde naučnici.
Metalne konzerve sa hranom iznutra su obložene hemikalijom bisfenol (BPA), koj može biti štetna za fetuse i decu, tvrde naučnici.
Nova studija Nacionalnog toksikološkog programa (NTP) navodi da "pri sadašnjem obimu izlaganja toj hemikaliji, postoji izvesna bojazan od neurološkog i bihevioralnog uticaja na fetuse, bebe i decu". Zbog toga je u Americi porastao pritisak na nacionalnu Upravu za hranu i lekove (FDA) da uvede nova ograničenja za korišćenje bisfenola.
BPA se široko koristi u plastičnim oblogama za limenke koje služe kao ambalaža za prehrambene proizvode i napitke. Prema NTP, postoje dokazi da BPA može izazvati rak pri sadašnjem nivou izloženosti toj hemikaliji, mada je u studiji napomenuto da su potrebna dalja istraživanja.
Ovo nije prva studija koja je ukazala na vezu izmedju kancera i BPA. U prošlogodišnjem izveštaju Ekološke radne grupacije (EWG) je ukazano da se u konzervisanu hranu može osloboditi te hemikalije u nivou 200 puta većem od "prihvatljivog".
FDA do sada nije odredila maksimalan nivo izloženosti BPA. EWG je svoj "prihvatljivi" nivo bazirala na vladinoj studiji na glodarima, pri čemu se smatra da je izloženost ljudi 1.000 do 3.000 puta veća od nivoa koji oštećuju laboratorijske životinje.
NTP, medjutim, smatra da BPA može biti štetan čak i pri "normalnom" nivou izloženosti, što je podstaklo zahteve da FDA konačno odredi maksimalan nivo unošenja, kao što su učinile nadležne službe u drugim zemljama.
Uprava za bezbednost hrane Evropske unije je 2006. odredila tolerantni dnevni nivo unošenja za BPA od 50 mikrograma po kilogramu telesne težine, ali je napomenula da je sadašnji nivo izloženosti samo 30 odsto tog nivoa.
Američki proizvodjači limenki insistiraju na tome da ne postoje dovoljni dokazi da ta hemikalija predstavlja rizik po zdravlje po sadašnjim nivoima izloženosti koji su, kako tvrde, znatno ispod onih koje je odredila EU.
Šteta po njih je, medjutim, već učinjena. NTP predlaže potrošačima da smanje korišćenje konzervisane hrane kako bi izbegli BPA, savetujući ih da se "kad god je moguće opredela za staklo, porcelan ili nerdjajući čelik, naročito kad su u pitanju topla hrana ili tečnosti".
U medjuvremenu su zdravstveni zvaničnici Kanade saopštili da razmatraju mogućnost deklarisanja BPA kao toksina, što bi moglo dovesti do njegove zbrane korišćenja u ambalaži za hranu.
(Tanjug)
Nova studija Nacionalnog toksikološkog programa (NTP) navodi da "pri sadašnjem obimu izlaganja toj hemikaliji, postoji izvesna bojazan od neurološkog i bihevioralnog uticaja na fetuse, bebe i decu". Zbog toga je u Americi porastao pritisak na nacionalnu Upravu za hranu i lekove (FDA) da uvede nova ograničenja za korišćenje bisfenola.
BPA se široko koristi u plastičnim oblogama za limenke koje služe kao ambalaža za prehrambene proizvode i napitke. Prema NTP, postoje dokazi da BPA može izazvati rak pri sadašnjem nivou izloženosti toj hemikaliji, mada je u studiji napomenuto da su potrebna dalja istraživanja.
Ovo nije prva studija koja je ukazala na vezu izmedju kancera i BPA. U prošlogodišnjem izveštaju Ekološke radne grupacije (EWG) je ukazano da se u konzervisanu hranu može osloboditi te hemikalije u nivou 200 puta većem od "prihvatljivog".
FDA do sada nije odredila maksimalan nivo izloženosti BPA. EWG je svoj "prihvatljivi" nivo bazirala na vladinoj studiji na glodarima, pri čemu se smatra da je izloženost ljudi 1.000 do 3.000 puta veća od nivoa koji oštećuju laboratorijske životinje.
NTP, medjutim, smatra da BPA može biti štetan čak i pri "normalnom" nivou izloženosti, što je podstaklo zahteve da FDA konačno odredi maksimalan nivo unošenja, kao što su učinile nadležne službe u drugim zemljama.
Uprava za bezbednost hrane Evropske unije je 2006. odredila tolerantni dnevni nivo unošenja za BPA od 50 mikrograma po kilogramu telesne težine, ali je napomenula da je sadašnji nivo izloženosti samo 30 odsto tog nivoa.
Američki proizvodjači limenki insistiraju na tome da ne postoje dovoljni dokazi da ta hemikalija predstavlja rizik po zdravlje po sadašnjim nivoima izloženosti koji su, kako tvrde, znatno ispod onih koje je odredila EU.
Šteta po njih je, medjutim, već učinjena. NTP predlaže potrošačima da smanje korišćenje konzervisane hrane kako bi izbegli BPA, savetujući ih da se "kad god je moguće opredela za staklo, porcelan ili nerdjajući čelik, naročito kad su u pitanju topla hrana ili tečnosti".
U medjuvremenu su zdravstveni zvaničnici Kanade saopštili da razmatraju mogućnost deklarisanja BPA kao toksina, što bi moglo dovesti do njegove zbrane korišćenja u ambalaži za hranu.
(Tanjug)