"Ovo nije samo pitanje produktivnosti", rekao je nedavno Dara Kosrošahi, direktor Ubera, zaposlenima nakon što je kompanija objavila da svi moraju da dolaze u kancelariju najmanje tri dana nedeljno.
"Reč je o izgradnji kulture koja će pokrenuti narednu fazu rasta Ubera", dodao je.
Kosrošahi nije jedini direktor koji se poziva na ovako neodređene pojmove dok pokušava da vrati zaposlene u kancelarije. U januaru je Amazon zahtevao da se zaposleni vrate na stari, predpandemijski režim - rad pet dana nedeljno iz kancelarije.
"Ljudi bolje nadograđuju ideje jedni drugih kad su zajedno", rekao je Endi Džesi, izvršni direktor Amazona, za Harvard Business Review.
Iako je kultura kompanije prilično apstraktan pojam, rukovodioci s pravom brinu o njoj. Istraživanja pokazuju da vrednosti i norme kompanije, uključujući način na koji zaposleni rade, ponašaju se i međusobno komuniciraju, mogu da utiču na inovativnost, profitabilnost i vrednost akcija.
Ipak, da li "prisiljavanje" ljudi da se vrate u kancelariju zapravo poboljšava tu kulturu? The Economist analiza sugeriše da odgovor zavisi od tipa kulture koju firma želi da razvije.
Da li više volite da radite od kuće ili u kancelariji?
Direktori uglavnom tvrde da je prisustvo u kancelariji važno za očuvanje i jačanje kulture. Spontanost koja vodi ka novim idejama gubi se kad ljudi rade od kuće. Sarađivanje takođe pati. Studija o 61.000 zaposlenih u Microsoft-u pokazala je da je rad na daljinu u prvoj polovini 2020. doveo do veće izolovanosti među timovima i manje dinamičnosti. Takođe je teže uključiti nove članove tima ako kolege nisu fizički prisutne da im pomognu da se uklope.
Ipak, gotovo svi zaposleni kažu da bi želeli bar delimično da rade od kuće. Mark Ma sa Univerziteta u Pitsburgu i njegove kolege otkrili su da su kompanije koje su posle pandemije insistirale na povratku u kancelarije, doživele pad zadovoljstva zaposlenih i povećan broj odlazaka, bez ikakvog poboljšanja u poslovnim rezultatima.
Kako bi procenili vezu između politike rada i kulture kompanije, The Economist je koristio dve baze podataka:
- Prva je iz istraživačke firme CultureX, koju vode Don i Čarli Sal, otac i sin. Oni su dali podatke o devet pokazatelja korporativne kulture za oko 900 kompanija, prikupljenih putem komentara na sajtu Glassdoor.
- Druga baza dolazi od firme Work Forward, koja vodi Flex Index - bazu podataka o politikama rada na daljinu za više od 13.000 poslodavaca.
Kompanije su razvrstane u tri kategorije: rad isključivo iz kancelarije, potpuno fleksibilan režim i hibridni model.
Kombinovanjem podataka otkrili su da firme koje zahtevaju prisustvo zaposlenih u kancelariji svih pet dana u nedelji, dobijaju bolje ocene za "agilnost" - sposobnost kompanije da brzo reaguje na promene na tržištu.
"Ako ste u kancelariji, brže i efikasnije dobijate informacije i bolje se prilagođavate novim okolnostima", objašnjava Čarli Sal iz CultureX-a.
Međutim, u drugim aspektima, firme sa strožim pravilima boravka u kancelariji, dobijale su lošije ocene od fleksibilnijih. Kompanije sa petodnevnim obavezama imale su slabije rezultate u pogledu podrške zaposlenima (osećaj da šefovi brinu o njima), kvaliteta liderstva, prisutnosti toksičnog ponašanja, otvorene komunikacije i balansa između posla i privatnog života.
Ova analiza ima i svoja ograničenja. Na primer, moguće je i da kompanije koje manje mare za zaposlene i toksično ponašanje, ujedno manje obraćaju pažnju na njihove zahteve za fleksibilnošću. Ipak, rezultati su indikativni.
"Kompanije koje briljiraju po pitanju agilnosti - poput NVIDIA, SpaceX i Tesla - često prave dogovor sa zaposlenima", kaže Don Sal, koji je i profesor na MIT Sloan School of Management.
"Zaposleni dobijaju visoke plate, velike prilike za karijeru i razne benefite. Ipak, cena toga je loš balans između posla i života".
Više od pet godina nakon pandemije, kompanije i dalje pokušavaju da pronađu pravi balans između rada od kuće i rada iz kancelarije. Kako se tržište rada hladi, a moć prelazi sa zaposlenih na poslodavce, mnogi direktori će želeti da traže češći povratak u kancelariju, pozivajući se na očuvanje korporativne kulture. Za firme kojima je agilnost prioritet, to možda ima smisla.
Ipak, podaci ukazuju da za to postoji cena.
BONUS VIDEO: