Do sada je mladima najveći problem za putovanje predstavljalo dobijanje viza. Od prvog januara, kada Srbija dođe na belu šengen listu, jedini problem ostaje novac, ali ipak postoji način da se Evropa jeftino proputuje
Do sada je mladima najveći problem za putovanje predstavljalo dobijanje viza. Od prvog januara, kada Srbija dođe na belu šengen listu, jedini problem ostaje novac, ali ipak postoji način da se Evropa jeftino proputuje
Dobrim planiranjem i organizacijom može se jeftino putovati Evropom.
"Sada, kada je potpuno izvesno da ulazimo na belu šengen listu, postavlja se pitanje šta vredi što će nam se ukinuti vize ako nemamo para da putujemo. Ali, i to je moguće. Kako mi kažemo, biti kod kuće i nemati dovoljno para, to je bedak. Međutim, nemati mnogo para, a biti na putu je avantura", kaže za "Press" Marko Aksentijević autor "Priručnika za jeftino putovanje".
Reč je o priručnik koji služi da promeni svest ljudi i da ih uputi na glavno mesto gde mogu pronaći informacije za putovanja, a to je pre svega Internet. Ukoliko se na vreme planira, preko interneta se mogu rezervisati veoma jeftini hosteli i avionske karte preko neke od lou-kost kompanija, koje imaju letove iz gradova u okruženju, Budimpešte, Temišvara, pa čak i iz Osijeka. A mogu se pronaći i brojni alternativni načini za noćenje koji ne podrazumevaju hotelski smeštaj.
Aksentijević kaže da kada se putuje na ovaj način ostvaruje se bolja interakcija s lokalnim stanovništvom i bolje se upoznaje kultura drugih zemalja.
"Najbolje je putovati van sezone, baš u periodu koji predstoji, jer su cene smeštaja i prevoza manje, a i pošto nije sve podređeno turistima lakše je upoznati pojedine zemlje", kaže Aksentijević.
Da je jeftino putovanje moguće, pokazuje i primer Roberta Kozme, studenta Fakulteta političkih nauka, koji kaže da je želeo da proputuje Evropu pre nego što diplomira, iako je za to imao relativno skroman budžet.
"Imao sam InterRail kartu, sa kojom se može putovati u drugom razredu svakog voza, s time da se mora uzeti rezervacija mesta u kupeu. Za samo dva do tri sata dužeg putovanja može se uštedeti na razlici među cenama rezervacija različitih vrsta vozova. Na primer, postoji direktni noćni voz iz Beča do Berlina za koji rezervacija košta 18 evra, ali postoji i noćni voz do Frankfurta koji košta tri evra, odakle se preseda u jutarnji voz za Berlin, za koji se ne plaća rezervacija. Takođe, kada se prelazi granica, treba uzeti voz do poslednjeg gradića u zemlji, zatim lokalnim prevozom preći granicu. Na taj način se izbegava plaćanje skupih međunarodnih karata. Tako sam i ja prešao iz Francuske u Španiju", priča Robert.
On kaže da, prema njegovom iskustvu, najbolje rešenje za spavanje predstavljaju hosteli.
"Izgleda da postoji pravilo - što se ide južnije, to su cene hostela jeftinije. Barselona je izuzetak jer je prepuna turista. Najbolje je putovati noću jer se tako štedi za cenu jednog noćenja u hostelu. Mada u Lisabonu se izdavanjem smeštaja bave stariji ljudi koji porodične kuće pretvore u hostel. Oni ne koriste internet, ali su zato redovni na stanici, gde se možete pogoditi za cenu 11-12 evra po noćenju, dok se na internetu cene kreću oko 20 evra. Na ovaj način sam svoj boravak u Lisabonu produžio za nekoliko dana", objasnio je Robert Kozma.
(MONDO)
Dobrim planiranjem i organizacijom može se jeftino putovati Evropom.
"Sada, kada je potpuno izvesno da ulazimo na belu šengen listu, postavlja se pitanje šta vredi što će nam se ukinuti vize ako nemamo para da putujemo. Ali, i to je moguće. Kako mi kažemo, biti kod kuće i nemati dovoljno para, to je bedak. Međutim, nemati mnogo para, a biti na putu je avantura", kaže za "Press" Marko Aksentijević autor "Priručnika za jeftino putovanje".
Reč je o priručnik koji služi da promeni svest ljudi i da ih uputi na glavno mesto gde mogu pronaći informacije za putovanja, a to je pre svega Internet. Ukoliko se na vreme planira, preko interneta se mogu rezervisati veoma jeftini hosteli i avionske karte preko neke od lou-kost kompanija, koje imaju letove iz gradova u okruženju, Budimpešte, Temišvara, pa čak i iz Osijeka. A mogu se pronaći i brojni alternativni načini za noćenje koji ne podrazumevaju hotelski smeštaj.
Aksentijević kaže da kada se putuje na ovaj način ostvaruje se bolja interakcija s lokalnim stanovništvom i bolje se upoznaje kultura drugih zemalja.
"Najbolje je putovati van sezone, baš u periodu koji predstoji, jer su cene smeštaja i prevoza manje, a i pošto nije sve podređeno turistima lakše je upoznati pojedine zemlje", kaže Aksentijević.
Putujte vozom, spavajte u hostelu
Koliko je informisanost bitna za što jeftinije putovanje pokazuje primer odnosa železničkog i autobuskog prevoza. U nekim zemljama, kao u Italiji, vozovi su jeftiniji od autobusa, dok su, recimo, u Španiji skuplji. U Nemačkoj su, na primer, vozovi skuplji čak i od regularnih aviolinija.Da je jeftino putovanje moguće, pokazuje i primer Roberta Kozme, studenta Fakulteta političkih nauka, koji kaže da je želeo da proputuje Evropu pre nego što diplomira, iako je za to imao relativno skroman budžet.
"Imao sam InterRail kartu, sa kojom se može putovati u drugom razredu svakog voza, s time da se mora uzeti rezervacija mesta u kupeu. Za samo dva do tri sata dužeg putovanja može se uštedeti na razlici među cenama rezervacija različitih vrsta vozova. Na primer, postoji direktni noćni voz iz Beča do Berlina za koji rezervacija košta 18 evra, ali postoji i noćni voz do Frankfurta koji košta tri evra, odakle se preseda u jutarnji voz za Berlin, za koji se ne plaća rezervacija. Takođe, kada se prelazi granica, treba uzeti voz do poslednjeg gradića u zemlji, zatim lokalnim prevozom preći granicu. Na taj način se izbegava plaćanje skupih međunarodnih karata. Tako sam i ja prešao iz Francuske u Španiju", priča Robert.
On kaže da, prema njegovom iskustvu, najbolje rešenje za spavanje predstavljaju hosteli.
"Izgleda da postoji pravilo - što se ide južnije, to su cene hostela jeftinije. Barselona je izuzetak jer je prepuna turista. Najbolje je putovati noću jer se tako štedi za cenu jednog noćenja u hostelu. Mada u Lisabonu se izdavanjem smeštaja bave stariji ljudi koji porodične kuće pretvore u hostel. Oni ne koriste internet, ali su zato redovni na stanici, gde se možete pogoditi za cenu 11-12 evra po noćenju, dok se na internetu cene kreću oko 20 evra. Na ovaj način sam svoj boravak u Lisabonu produžio za nekoliko dana", objasnio je Robert Kozma.
(MONDO)