Građani Srbije veruju da je ukidanje viza za EU izvesno, ali koliko će im novca biti neophodno za "slavljeničko" putovanje?
Žao mi je, ali razgovor za francusku vizu ne možete da zakažete za drugu polovinu decembra. Kratak telefonski razgovor novinara "Novosti" (prerušenog u običnog turistu, željnog da Novu 2010. dočeka u Parizu, Marseju ili Nantu, svejedno) sa konzularnim odeljenjem ambasade Francuske, u subotu iza podneva, značio je više od svih obećanja i najava da će vize za većinu evropskih zemalja, najzad, pasti 19. decembra.
Ne zna se da je neko od 550 poslanika Evropskog parlamenta koji su podržali predlog da se Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji ukinu vize za putovanja u zemlje potpisnice Šengenskog sporazuma, pri tom imao na umu Nikoljdan, ali ima neke simbolike u tome što će prvi dan slobodnog putovanja za većinu Srba, kako sada stvari stoje, biti baš na svetog Nikolu, zaštitnika moreplovaca. Pa valjda, tako i kopnenih turista.
I pre sastanka Saveta ministara unutrašnjih poslova zemalja EU, zakazanog za 30. novembar ili 1. decembar, na kojem bi "šengenski zid" mogao da ode u ružnu istoriju, planovi za zimske turneje već se uveliko kuju.
Građani Srbije - pogotovo oni mlađi - provode sate na Internetu, razgledajući jeftine hostele širom Evrope i tražeći lou-kost letove iz Temišvara i Budimpešte.
Računica kaže da se i sa manje od 1.000 evra može provesti desetak dana u "švrćkanju" Starim kontinentom. A destinacija, u suštini, i nije toliko važna.
Ima, doduše, i onih koji najavama ne veruju."Mi smo već dobili nekoliko zahteva za vizu za januar!" , kaže za "Novosti" Nataša Kos, treći sekretar Ambasade Slovenije, države koja je, u poslednje vreme bila najupornija da Srbe približi Evropi. To potvrđuje da još ima skeptika, koji sumnjaju da će vize biti ukinute.
I Jožef Keček, šef konzularnog odeljenja slovenačke ambasade, spušta loptu, upozoravajući na neprijatnosti koje bi građani Srbije mogli da dožive.
"Sigurno će biti oštrija kontrola dokumenata i oštrija kontrola, što se tiče razgovora, na granici. To je nova situacija za policajce koji kontrolišu uslove za ulaz u EU", objašnjava Keček.
"Sećam se slične situacije sa Rumunima. Kada su im ukinuli vize, oni su svi krenuli da putuju i u toj navali se, na granici, ustanovilo da mnogi ne ispunjavaju formalne kriterijume za ulazak u zemlje EU.
Broj onih koji su tada vraćeni sa granice bio je mnogo veći nego što je to, recimo, slučaj u proceduri izdavanja viza.
Srbi nisu Rumuni (a i ima nas mnogo manje), no Keček iznosi i informaciju (gotovo prenebregnutu u našim medijima): da svaki putnik mora sa sobom da ima 66 evra za svaki dan koji će provesti u šengenskoj zoni. Inače, "non pasaran"!
"To je jedna od tema koja će se koordinisati i sa Evropskom komisijom i sa članicama i vaše ministarstvo će već informisati građane šta im je potrebno da bi putovali", navodi Jožef Keček.
" Treba dobro razmisliti o uslovima, ne možete tek tako sesti u auto i krenuti."
Za sam polazak na turneju po Evropi na četiri točka trebaće malo strpljenja i nešto više od 3.000 dinara. Obavezan je "zeleni karton", koji se dobija u osiguravajućoj kući i košta oko 1.000 dinara.
"Za većinu zemalja Evropske unije treba vam i međunarodna vozačka dozvola, koja se dobija za 2.000 dinara u bilo kom Auto-moto klubu", kaže Zorica Bilibajkić iz Auto-moto saveza Srbije. Obavezna je, naravno, i nalepnica "SRB".
Nešto komplikovanije je za one koji voze kola na ovlašćenje, ili su automobil kupili na lizing, pa se za takozvani "žuti karton" prilaže i ugovor o lizingu. Na evropske drumove neće moći "krševi".
Ako se kojem graničaru u Mađarskoj ili Sloveniji učini da pouzdani "golf dvojka" ili "jugić" baš i ne zadovoljava propise, ima mogućnost da ga "otera" u najbliži servis, gde će se utvrditi ispravnost četvorotočkaša.
Vinjete su potpuno zamenile "klasičan" način plaćanja putarine u Evropi. Nalepnice dobijate na granici, a cena zavisi od države, ali i od toga koliko dugo planirate da se vozikate po nekoj zemlji.
U Sloveniji, vinjeta za nedelju dana za oko 460 kilometara tamošnjih autoputeva, košta čak 15 evra. Četvorodnevna vožnja kroz Mađarsku košta 6,40 evra, a Austrijom se možete voziti deset dana za 7,70 evra. "Vrdanje" se nikako ne preporučuje, pošto su kazne ogromne - od nekoliko stotina pa sve do 1.200 evra, koliko zna da "zacepi" policija u "deželi!"
Još nije jasno koliko dugo će građani Srbije moći da borave u zemljama potpisnicama Šengenskog sporazuma.
"Mislim da će biti 90 dana za celu godinu, a ne 90 dana u šest meseci, kao do sada. Jer, sve zemlje imaju u nacionalnom zakonodavstvu pravilo o 90 dana u godini. Za duže od toga, mora se tražiti boravišna dozvola", kaže Jožef Keček.
Osim Velike Britanije i Irske, koje, iako članice Evropske unije, nisu potpisnice dela Šengenskog sporazuma koji se odnosi na kontrolu granica, građani Srbije moraće i dalje da vade vize za SAD, Kanadu, Meksiko, Australiju i Novi Zeland, većinu zemalja Afrike, Južne i Srednje Amerike i Azije.
Slobodno se, ipak, može u Argentinu, Čile, Peru, na Kubu, u Egipat, Tunis...
(MONDO)
Ne zna se da je neko od 550 poslanika Evropskog parlamenta koji su podržali predlog da se Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji ukinu vize za putovanja u zemlje potpisnice Šengenskog sporazuma, pri tom imao na umu Nikoljdan, ali ima neke simbolike u tome što će prvi dan slobodnog putovanja za većinu Srba, kako sada stvari stoje, biti baš na svetog Nikolu, zaštitnika moreplovaca. Pa valjda, tako i kopnenih turista.
I pre sastanka Saveta ministara unutrašnjih poslova zemalja EU, zakazanog za 30. novembar ili 1. decembar, na kojem bi "šengenski zid" mogao da ode u ružnu istoriju, planovi za zimske turneje već se uveliko kuju.
Građani Srbije - pogotovo oni mlađi - provode sate na Internetu, razgledajući jeftine hostele širom Evrope i tražeći lou-kost letove iz Temišvara i Budimpešte.
Računica kaže da se i sa manje od 1.000 evra može provesti desetak dana u "švrćkanju" Starim kontinentom. A destinacija, u suštini, i nije toliko važna.
Ima, doduše, i onih koji najavama ne veruju."Mi smo već dobili nekoliko zahteva za vizu za januar!" , kaže za "Novosti" Nataša Kos, treći sekretar Ambasade Slovenije, države koja je, u poslednje vreme bila najupornija da Srbe približi Evropi. To potvrđuje da još ima skeptika, koji sumnjaju da će vize biti ukinute.
I Jožef Keček, šef konzularnog odeljenja slovenačke ambasade, spušta loptu, upozoravajući na neprijatnosti koje bi građani Srbije mogli da dožive.
"Sigurno će biti oštrija kontrola dokumenata i oštrija kontrola, što se tiče razgovora, na granici. To je nova situacija za policajce koji kontrolišu uslove za ulaz u EU", objašnjava Keček.
"Sećam se slične situacije sa Rumunima. Kada su im ukinuli vize, oni su svi krenuli da putuju i u toj navali se, na granici, ustanovilo da mnogi ne ispunjavaju formalne kriterijume za ulazak u zemlje EU.
Broj onih koji su tada vraćeni sa granice bio je mnogo veći nego što je to, recimo, slučaj u proceduri izdavanja viza.
Srbi nisu Rumuni (a i ima nas mnogo manje), no Keček iznosi i informaciju (gotovo prenebregnutu u našim medijima): da svaki putnik mora sa sobom da ima 66 evra za svaki dan koji će provesti u šengenskoj zoni. Inače, "non pasaran"!
"To je jedna od tema koja će se koordinisati i sa Evropskom komisijom i sa članicama i vaše ministarstvo će već informisati građane šta im je potrebno da bi putovali", navodi Jožef Keček.
" Treba dobro razmisliti o uslovima, ne možete tek tako sesti u auto i krenuti."
Za sam polazak na turneju po Evropi na četiri točka trebaće malo strpljenja i nešto više od 3.000 dinara. Obavezan je "zeleni karton", koji se dobija u osiguravajućoj kući i košta oko 1.000 dinara.
"Za većinu zemalja Evropske unije treba vam i međunarodna vozačka dozvola, koja se dobija za 2.000 dinara u bilo kom Auto-moto klubu", kaže Zorica Bilibajkić iz Auto-moto saveza Srbije. Obavezna je, naravno, i nalepnica "SRB".
Nešto komplikovanije je za one koji voze kola na ovlašćenje, ili su automobil kupili na lizing, pa se za takozvani "žuti karton" prilaže i ugovor o lizingu. Na evropske drumove neće moći "krševi".
Ako se kojem graničaru u Mađarskoj ili Sloveniji učini da pouzdani "golf dvojka" ili "jugić" baš i ne zadovoljava propise, ima mogućnost da ga "otera" u najbliži servis, gde će se utvrditi ispravnost četvorotočkaša.
Vinjete su potpuno zamenile "klasičan" način plaćanja putarine u Evropi. Nalepnice dobijate na granici, a cena zavisi od države, ali i od toga koliko dugo planirate da se vozikate po nekoj zemlji.
U Sloveniji, vinjeta za nedelju dana za oko 460 kilometara tamošnjih autoputeva, košta čak 15 evra. Četvorodnevna vožnja kroz Mađarsku košta 6,40 evra, a Austrijom se možete voziti deset dana za 7,70 evra. "Vrdanje" se nikako ne preporučuje, pošto su kazne ogromne - od nekoliko stotina pa sve do 1.200 evra, koliko zna da "zacepi" policija u "deželi!"
Još nije jasno koliko dugo će građani Srbije moći da borave u zemljama potpisnicama Šengenskog sporazuma.
"Mislim da će biti 90 dana za celu godinu, a ne 90 dana u šest meseci, kao do sada. Jer, sve zemlje imaju u nacionalnom zakonodavstvu pravilo o 90 dana u godini. Za duže od toga, mora se tražiti boravišna dozvola", kaže Jožef Keček.
Osim Velike Britanije i Irske, koje, iako članice Evropske unije, nisu potpisnice dela Šengenskog sporazuma koji se odnosi na kontrolu granica, građani Srbije moraće i dalje da vade vize za SAD, Kanadu, Meksiko, Australiju i Novi Zeland, većinu zemalja Afrike, Južne i Srednje Amerike i Azije.
Slobodno se, ipak, može u Argentinu, Čile, Peru, na Kubu, u Egipat, Tunis...
(MONDO)