Kada se tokom leta avionom pređe više vremenskih zona, ljudsko telo nije u stanju da se odmah prilagodi na promenu vremena.
Sezona godišnjih odmora počinje, a sa njom dolaze i nevolje putnika koji odlaze na daleka odredišta. Pošto to čine avionom, za veoma kratko vreme prelaze više vremenskih zona, i eto prilike da se suoče sa džet legom. Reč je o sindromu, odnosno osetljivosti našeg tela na poremećaj bioloških ritmova, pišu "Novosti".
Naime, kada se tokom letenja pređe više vremenskih zona, ljudsko telo nije u stanju da se odmah prilagodi na promenu vremena. Putnik počinje da oseća umor, iscrpljenost, smanjene su mu sposobnosti, ima problem sa spavanjem, a pojedinci zbog toga mogu da osete i blaži oblik depresije.
Iako mnogi ovu pojavu nazivaju bolešću putovanja, to je pogrešno. Nije reč o bolesti, već o privremenom stanju organizma.
Čoveku su posle dugih putovanja potrebna tri dana da bi se vratio u uobičajeni ritam spavanja, a pet dana da bi mu se stabilizovala telesna temperatura.
Pojedini stručnjaci čak i ono pomeranje časovnika koje se događa dva puta godišnje nazivaju blagim oblikom džet lega, jer tada takođe dolazi do poremećaja sna.
Međutim, naš dnevno-noćni ritam ne utiče samo na san, nego i na proizvodnju hormona, puls, krvni pritisak, apetit i varenje.
Neke studije pokazuju da džet leg kod većeg broja putnika stvara i uslove za pojavu prehlade, gripa i želudačnih smetnji.
Sindrom džet lega javlja se kod većine osoba koje putuju avionom kroz tri ili više vremenskih zona, a prema izveštaju Svetske zdravstvene organizacije čak 50 odsto putnika već u toku leta oseti posledice ovog poremećaja.
Pošto je reč o nimalo prijatnim posledicama putovanja, stručnjaci savetuju kako da ih ublažimo. Tako kažu da već u avionu treba na časovniku podesiti vreme zemlje u koju se putuje, da bismo se psihološki navikavali na ritam nove časovne zone. Odgovarajući unos tečnosti tokom leta može da spreči dehidraciju i da poboljša opšte stanje organizma posle leta.
Po dolasku u novu vremensku zonu što više vremena provodite napolju, ali se prvog dana nemojte baviti fizičkim aktivnostima.
(MONDO)
Naime, kada se tokom letenja pređe više vremenskih zona, ljudsko telo nije u stanju da se odmah prilagodi na promenu vremena. Putnik počinje da oseća umor, iscrpljenost, smanjene su mu sposobnosti, ima problem sa spavanjem, a pojedinci zbog toga mogu da osete i blaži oblik depresije.
Iako mnogi ovu pojavu nazivaju bolešću putovanja, to je pogrešno. Nije reč o bolesti, već o privremenom stanju organizma.
Čoveku su posle dugih putovanja potrebna tri dana da bi se vratio u uobičajeni ritam spavanja, a pet dana da bi mu se stabilizovala telesna temperatura.
Pojedini stručnjaci čak i ono pomeranje časovnika koje se događa dva puta godišnje nazivaju blagim oblikom džet lega, jer tada takođe dolazi do poremećaja sna.
Međutim, naš dnevno-noćni ritam ne utiče samo na san, nego i na proizvodnju hormona, puls, krvni pritisak, apetit i varenje.
Neke studije pokazuju da džet leg kod većeg broja putnika stvara i uslove za pojavu prehlade, gripa i želudačnih smetnji.
Sindrom džet lega javlja se kod većine osoba koje putuju avionom kroz tri ili više vremenskih zona, a prema izveštaju Svetske zdravstvene organizacije čak 50 odsto putnika već u toku leta oseti posledice ovog poremećaja.
Pošto je reč o nimalo prijatnim posledicama putovanja, stručnjaci savetuju kako da ih ublažimo. Tako kažu da već u avionu treba na časovniku podesiti vreme zemlje u koju se putuje, da bismo se psihološki navikavali na ritam nove časovne zone. Odgovarajući unos tečnosti tokom leta može da spreči dehidraciju i da poboljša opšte stanje organizma posle leta.
Po dolasku u novu vremensku zonu što više vremena provodite napolju, ali se prvog dana nemojte baviti fizičkim aktivnostima.
(MONDO)