Pre nego što smo pošli put Brisela, upozorili su nas da je u prestonici Evrope uglavnom veoma dosadno. Utisci koje smo doneli su potpuno suprotni.
Na ulicama možete čuti više jezika u samo nekoliko minuta, osim zvaničnih – francuskog, holandskog i nemačkog, najčešće će vam do ušiju dopirati engleski, turski i arapski jezik.
Smeštaj u Briselu je raznovrstan, od stanova za iznajmljivanje po pristupačnim cenama do "paprenih" luksuznih hotela. Hoteli sa tri zvezdice koji se nalaze blizu gradskog jezgra, odlični su kako zbog lokacije tako i zbog cene.
Ukoliko planirate grupnu posetu, ili vam ne smeta da sobu delite sa neznancima, raspitajte se za hostele - po običaju nisu skupi, a nude pristojne uslove boravka.
Ako tokom obilaska Brisela ne uhvatite kišni dan, smatrajte se pravim srećnicima, jer ovaj grad broji preko dvesta kišnih dana godišnje. Možemo se pohvaliti da se ubrajamo u mali broj onih koji su petodnevni boravak u Belgiji proveli bez kapi kiše.
Bez obzira na vremenske prilike preporučujemo da šetnju Briselom zvanično započnete sa Velikog trga koji se nalazi u srcu grada. Smatra se jednim od najvrednijih arhitektonskih celina u Evropi.
Okružen je kraljevskim dvorom iz šesnaestog veka, velelepnom Gradskom većnicom, katedralom iz četrnaestog veka i zanimljivim zgradama iz različitih epoha koje su ukrašene pozlatom i kupolama.
Sa Velikog trga možete krenuti ka gotovo svim važnim mestima koja bi trebalo da obiđete kada ste u prestonici Belgije. Dok ste još na Trgu, možete da zamislite želju koja bi trebalo da vam se ostvari ako pomilujete ležeću sirenu od mesinga.
Kada sa sirenom "dogovorite" ispunjenje želja, nastavite ulicom koja od Trga vodi ka Dečaku koji piški, do koga vam je potrebno desetak minuta laganog hoda.
Čuvena fontana u obliku mališana simbolizuje hrabrost. Legende o tome kako je nastala su brojne, od priče da je dečak sačuvao grad od požara i uništenja, do verovanja da je jedan bogati veleposednik izgubio sina u gradskoj gužvi i podigao spomenik u njegovu čast.
U blizini Piška nalazi se muzej u kome se čuva oko 600 tematskih kostima u koje se za različite prilike presvlači ovaj spomenik. Tako se za Dan državnosti Srbije obukao i u našu nošnju.
Gutljaj piva, zalogaj čokolade
Tokom šetnje centralnim ulicama i uživanja u lepoti srednjovekovne arhitekture, potražite jedan od zanimljivo uređenih restorana ili pabova.
Prostiru se na tri sprata, pažljivo su uređeni, a u ponudi su tradicionalna belgijska jela, arapski i italijanski specijaliteti. Cene obroka kreću se od sedam evra pa naviše, a sve porcije su obilne. Ni iz jednog restorana sigurno nećete izaći gladni, a ni žedni.
Uz ukusan zalogaj, odlično legne jedno 'ladno. Proizvođači belgijskog piva nude pivopijama oko 600 vrsta ovog pića, a svako se služi u posebnoj čaši.
Poznavaoci dobrog gutljaja kažu da je uživanje u ovom hranljivom napitku veće ako pijete najpre lagana bela piva koja se služe sa limunom, zatim prelazite na flamanska crvena i idete polako do težih vrsta sa devet i više odsto alkohola.
Slobodnom procenom zaključujemo da su najbolja piva manastirska. Kupovinom ovih piva najčešće pomažete neki od dobrotvornih fondova. Najpoznatije manastirsko pivo je "Chimay blue".
Ne propustite priliku da probate osvežavajući Kir, francusko piće koje se pravi od suvog belog vina i likera od crne ribizle. Služi se veoma ohlađen, ali nikad sa ledom.
Kad ogladnite tokom dugih šetnji, a niste raspoloženi da sedite u restoranu, možete užinati ukusne vafle kojih ima na svakom koraku. Najbolji su kada ih jedete sa slatkom pavlakom, šećerom u prahu, čokoladnim prelivom, ili jagodama. A možete i da napravite kombinaciju ukusa. Ovo zadovoljstvo koštaće vas od dva evra pa naviše, u zavisnosti od odabranog priloga.
Za ljubitelje slanih zalogaja tu je pomfrit, koji u Briselu prepoznaju samo kao frit. Belgijska kuhinja bogata je sosovima, a uz porciju krompirića koja staje oko tri evra probajte majonez kiselkastog ukusa, ameriken sos, ili neku drugu mešavinu po preporuci prodavaca. Nemojte biti iznenađeni - sosovi se u nekim prodavnicama brze hrane dodatno naplaćuju.
Ne zaboravite da probate čuvenu belgijsku čokoladu i neodoljive praline. Ukoliko vas zanimaju tajne pravljenja pralina posetite Muzej čokolade koji se nalazi u samom centru grada, pored Glavnog trga.
Najpoznatiji majstori čokolade kriju se pod imenima "Godiva", "Neuhaus" i "Leonidas". Probajte čokoladu sva tri velika proizvođača, ali potražite i druge, manje radionice. U Briselu ih ima na svakom koraku, a zaista vredi osetiti ukus tek napravljene domaće praline.
Zatražite li belu čokoladu nemojte da se začudite kada dobijete tablu obične mlečne čokolade. U Belgiji ne priznaju belu čokoladu kakvu mnogi vole, jer ne sadrži kakao. Pod belom čokoladom podrazumevaju čokoladu bogatu mlekom, a pod crnom onu koja ima kakao u visokom procentu.
Evropski Menhetn
Nakon upoznavanja sa gradskim jezgrom i belgijskom kuhinjom, obiđite Atomijum koji se nalazi tik uz bogato uređene parkove i rezidenciju belgijske kraljevske porodice. Čuveni spomenik atomskoj energiji napravljen je u obliku atoma gvožđa i sa vrha ovog muzeja možete uživati u pogledu na ceo grad.
Ako vam dosadi šetnja, u šta sumnjamo, jer je u Briselu šetnja tako laka, provozajte se metroom do zgrade Evropskog parlamenta, ili Evropske komisije. Ovaj deo grada je potpuno drugačiji od drugih kvartova. Niz hladnih visokih staklenih zgrada i ulice bez pešaka, osim u pauzi za ručak, deluju kao mali postapokaliptični svet.
Možda će vas više od dosadnih poslovnih zgrada zainteresovati Gradski muzej ili Muzej stripa, u kome su postavke posvećene Tintinu, Asteriksu i Obeliksu, Marsupilamiju i drugim nacrtanim junacima.
Ako ste ljubitelj Magritovih slika, posetite muzej koji je posvećen njegovom liku i delu.
Brisel mnoge asocira na manju verziju Njujorka, pa zbog toga u centru grada postoji kraj koji se zove Menhetn. U svim delovima grada se decenijama stalno nešto gradi i obnavlja, ruše se stare zgrade, pa je zato u arhitekturi usvojen naziv briselizacija, koji označava rušenje starog i propalog, da bi se izgradilo nešto novo i lepše. U Briselu očigledno ne odustaju od takve ideje.
Recept za noćni život i šoping
Noćni život u ovom gradu ne može se baš svrstati u rubriku "nezaboravno". Recept za uspešan briselski izlazak koji ćemo vam rado otkriti, sastoji se od sledećeg: izaći ranije u provod, najbolje prvo na večeru, sa ukusnim aperitivom i pivom; prošetati centrom do manjih klubova u okolini Berze u kojima se često može naići na rok ili džez svirku; opustiti se i podeliti duh Balkana koji ste doneli sa sobom.
Pre nego što krenete put kuće, verovatno ćete poželeti da kupite neku stvarčicu za uspomenu. Cene garderobe, tehnike i kozmetike slične su cenama u drugim evropskim gradovima. Magnete sa simbolima grada možete naći već za dva evra, a ostali suveniri poput privezaka, majica i šolja kreću se od pet evra pa naviše.
Dok budete planirali kupovinu, imajte na umu da prodavnice i tržni centri u Briselu rade do 18h, eventualno 19h i da nedeljom uglavnom ne rade.
Dakle, ako ponesete sa sobom vedar duh, u prijateljskom Briselu vam sigurno neće biti dosadno, a uvek ćete biti siti i u dobroj formi. Ukusna hrana je na svakom koraku, duge šetnje su neizbežne, a mesta za uživanje je bezbroj.
U čemu god da pronađete svoj trenutak, jedno je sigurno - lako ćete se "bruselizirati".
(MONDO, tekst i foto: Danica Čigoja)