Respiratorne bolesti u ranom detinjstvu u vezi su sa povećanim rizikom od anksioznog poremećaja u odraslom dobu, ustanovili su američki stručnjaci sa Univerziteta Kolumbija.
Respiratorne bolesti u ranom detinjstvu u vezi su sa povećanim rizikom od anksioznog poremećaja u odraslom dobu, ustanovili su američki stručnjaci sa Univerziteta Kolumbija.
Do ovog zaključka su dr Rene Gudvin i njen tim došli proučivši medicinske dosijee 720 odraslih ljudi, prosečne starosti 33 godine, izveštava Rojters.
Među ispitanicima, 45 je sa godinu dana doživelo neku od respiratornih bolesti, a kod 97 je sa sedam godina života ili postojala sumnja na respiratorno oboljenje ili je ono bilo utvrđeno.
Među ispitanicima je njih 79 (7,4 odsto) ispunjavalo kriterijume generalnog anksioznog poremećaja, a 80 (7,5 odsto) su prijavili da su sa 34 godine uzimali lekove protiv anksioznosti. Uz to je 250 ispitanika (23,5 odsto) ispunjavalo kriterijume depresije, a 150 (14,1 odsto) je prijavilo da su prošli tretman protiv depresije.
Dr Gudvin navodi kako je njen tim ustanovio da je postojanje respiratornog oboljenja sa četiri meseca života više od dva puta povećavalo rizik da se sa 34 godine bude na lečenju od anksioznog poremećaja.
Respiratorna bolest sa godinu dana života povećavala je rizik kasnijeg lečenja od anksioznosti gotovo tri puta. Respiratorna bolest i oko prve i oko sedme godine života je čak 20 puta povećavala rizik da će u odraslom dobu osoba morati da se leči od anksioznog poremećaja.
S druge strane, nije utvrđena veza između respiratornih bolesti u najranijem uzrastu i kasnijih poremećaja raspoloženja.
Još se ne zna šta je uzrok veze između respiratornih oboljenja u detinjstvu i kasnijeg anksioznog poremećaja. Jedna pretpostavka je da je u pitanju nedostatak imunološkog sistema koji prethodi i jednom i drugom oboljenju.
Druga hipoteza je da kombinacija genetskih rizičnih faktora i rizičnih faktora okoline dovodi do pojave ova dva oboljenja kod nekih osoba.
(Tanjug)
Do ovog zaključka su dr Rene Gudvin i njen tim došli proučivši medicinske dosijee 720 odraslih ljudi, prosečne starosti 33 godine, izveštava Rojters.
Među ispitanicima, 45 je sa godinu dana doživelo neku od respiratornih bolesti, a kod 97 je sa sedam godina života ili postojala sumnja na respiratorno oboljenje ili je ono bilo utvrđeno.
Među ispitanicima je njih 79 (7,4 odsto) ispunjavalo kriterijume generalnog anksioznog poremećaja, a 80 (7,5 odsto) su prijavili da su sa 34 godine uzimali lekove protiv anksioznosti. Uz to je 250 ispitanika (23,5 odsto) ispunjavalo kriterijume depresije, a 150 (14,1 odsto) je prijavilo da su prošli tretman protiv depresije.
Dr Gudvin navodi kako je njen tim ustanovio da je postojanje respiratornog oboljenja sa četiri meseca života više od dva puta povećavalo rizik da se sa 34 godine bude na lečenju od anksioznog poremećaja.
Respiratorna bolest sa godinu dana života povećavala je rizik kasnijeg lečenja od anksioznosti gotovo tri puta. Respiratorna bolest i oko prve i oko sedme godine života je čak 20 puta povećavala rizik da će u odraslom dobu osoba morati da se leči od anksioznog poremećaja.
S druge strane, nije utvrđena veza između respiratornih bolesti u najranijem uzrastu i kasnijih poremećaja raspoloženja.
Još se ne zna šta je uzrok veze između respiratornih oboljenja u detinjstvu i kasnijeg anksioznog poremećaja. Jedna pretpostavka je da je u pitanju nedostatak imunološkog sistema koji prethodi i jednom i drugom oboljenju.
Druga hipoteza je da kombinacija genetskih rizičnih faktora i rizičnih faktora okoline dovodi do pojave ova dva oboljenja kod nekih osoba.
(Tanjug)