Svaki poremećaj u radu srca može biti posledica određene bolesti i zato ni najmanje simptome ne treba zanemarivati, već treba posetiti lekara i uraditi sve neophodne preglede, od kojih zavisi eventualno dalje lečenje, upozoravaju kardiolozi.
Svaki poremećaj u radu srca može biti posledica određene bolesti i zato ni najmanje simptome ne treba zanemarivati, već treba posetiti lekara i uraditi sve neophodne preglede, od kojih zavisi eventualno dalje lečenje, upozoravaju kardiolozi.
Lekari navode da oko 80 odsto osoba barem jednom u životu ima problem sa nepravilnim otkucajima srca, ali se, na sreću, najčešće radi o trenutnom poremećaju.
Lupanje srca se češće javlja tokom letnjih vrućina, promena vremena i visoke vlažnosti vazduha, a prema procenama kardiologa, uzroci te pojave mogu biti i snažne emocije, preterane količine kafe ili cigareta ili neki "nepoznati uzrok koji uopšte ne mora da bude opasan".
Kad se preskakanje javi kod zdrave osobe, koja nema nikakve srčane tegobe, po pravilu ne treba biti zabrinut, jer je reč o bezazlenom obliku aritmije koji nije štetan po zdravlje.
U praksi, ako se u 60 do 70 normalnih otkucaja u minuti pojave dva do tri preuranjena otkucaja srca, neće se ništa dogoditi jer ne dolazi do prevelikih promena srčanog ritma.
Ako se preskakanje javlja često i više puta u minutu, srce verovatno nema vremena da se više napuni krvlju i zato izbacuje nedovoljnu kolilčinu krvi, zbog čega mozak ne dobija dovoljno krvi, a kao posledica se javljaju vrtoglavica i nesvestica.
Najčešće se nepravilni otkucaji javljaju kod potpuno zdrave osobe i nemaju jasan uzrok, dok je u drugim slučajevima uzrok poznat.
Poremećeni otkucaji mogu da budu povezani s bolestima srca kao što je srčana ishemija (akutni infarkt srca) ili srčana slabost (insuficijencija).
Pojedinačni nepravilan srčani otkucaj može da se javi zbog bolesti srčanog zaliska, zbog postojanja visokog krvnog pritiska, može da bude posledica gastritisa ili drugih poremećaja gastrointestinalnog sistema, bolesti štitne žlezde, hipertireoze...
Nepravilan rad srca može da izazove i poremećaj elektrolita u krvi, pre svega kalijuma, a infektivne bolesti praćene povišenom temperaturom i pojedine bolesti disajnog sistema takođe mogu biti jedan od uzroka. Na pojavu nepravilnosti u radu srca utiču i pušenje, preteran unos kofeina, alkohola, pojedinih lekova, stres izazvan jakim emocijama ili produženom napetošću.
(Tanjug)
Lekari navode da oko 80 odsto osoba barem jednom u životu ima problem sa nepravilnim otkucajima srca, ali se, na sreću, najčešće radi o trenutnom poremećaju.
Lupanje srca se češće javlja tokom letnjih vrućina, promena vremena i visoke vlažnosti vazduha, a prema procenama kardiologa, uzroci te pojave mogu biti i snažne emocije, preterane količine kafe ili cigareta ili neki "nepoznati uzrok koji uopšte ne mora da bude opasan".
Kad se preskakanje javi kod zdrave osobe, koja nema nikakve srčane tegobe, po pravilu ne treba biti zabrinut, jer je reč o bezazlenom obliku aritmije koji nije štetan po zdravlje.
U praksi, ako se u 60 do 70 normalnih otkucaja u minuti pojave dva do tri preuranjena otkucaja srca, neće se ništa dogoditi jer ne dolazi do prevelikih promena srčanog ritma.
Ako se preskakanje javlja često i više puta u minutu, srce verovatno nema vremena da se više napuni krvlju i zato izbacuje nedovoljnu kolilčinu krvi, zbog čega mozak ne dobija dovoljno krvi, a kao posledica se javljaju vrtoglavica i nesvestica.
Najčešće se nepravilni otkucaji javljaju kod potpuno zdrave osobe i nemaju jasan uzrok, dok je u drugim slučajevima uzrok poznat.
Poremećeni otkucaji mogu da budu povezani s bolestima srca kao što je srčana ishemija (akutni infarkt srca) ili srčana slabost (insuficijencija).
Pojedinačni nepravilan srčani otkucaj može da se javi zbog bolesti srčanog zaliska, zbog postojanja visokog krvnog pritiska, može da bude posledica gastritisa ili drugih poremećaja gastrointestinalnog sistema, bolesti štitne žlezde, hipertireoze...
Nepravilan rad srca može da izazove i poremećaj elektrolita u krvi, pre svega kalijuma, a infektivne bolesti praćene povišenom temperaturom i pojedine bolesti disajnog sistema takođe mogu biti jedan od uzroka. Na pojavu nepravilnosti u radu srca utiču i pušenje, preteran unos kofeina, alkohola, pojedinih lekova, stres izazvan jakim emocijama ili produženom napetošću.
(Tanjug)