Alarmantni podaci - oko 58 odsto odraslih građana Srbije ima prekomernu telesnu masu, a 25 odsto njih je gojazno, dok su prognoze da će do 2020. čak 44 odsto muškaraca i 31 odsto žena biti gojazno.
S obzirom na te podatke, Ministarstvo zdravlja pokrenulo je kampanju "Teži ravnoteži", koju podržavaju i kompanije Udruženja za prehrambenu industriju Privredne komore Srbije (PKS) i koje slede preporuke Svetske zdravstvene organizacije o ogranicavanju sadržaja šeceri, soli, zasicenih masti i trans-masnih kiselina u svojim proizvodima.
Kampanja se sprovodi u cilju prevencije gojaznosti kod dece i odraslih.
"Navodenje nutritivnih i zdravstvenih izjava je propisano Zakonom, u Srbiji je taj propis na snazi od jula 2018. godine. Neophodno je da nutritivne i zdravstvene izjave na proizvodima budu zasnovane na naucnim cinjenicama, i da predstavljaju proizvod tacno i iskreno", ukazao je sekretar Udruženja PKS Dimitrije Ivanovic na drugoj edukativnoj radionici za medije u okviru kampanje.
Rukovodilac radne grupe za kvalitet, deklarisanje i oznacavanje hrane u Ministarstvu poljoprivrede, Branislav Raketic, predstavljajuci novine koje donosi Pravilnik o deklarisanju, oznacavanju i reklamiranju hrane, istakao je da svi proizvodi moraju da imaju nutritivnu deklaraciju na kojoj su navedeni podaci o nivou šecera, soli, masti i ostalih vrednosti koje proizvod sadrži.
"Nutritivna deklaracija obavezna je za sve proizvode, uz odredene izuzetke. Pooštrena je odgovornost svih u cijoj je nadležnosti deklarisanje hrane, a potrošaci dobijaju informativniji izvor prilikom kupovine proizvoda, koji je za proizvodace dosta zahtevniji u odnosu na današnji Pravilnik", rekao je Raketic.
Profesorka Medicinskog fakulteta u Beogradu, Budimka Novakovic, istakla je da u Srbiji 58 odsto odraslog stanovništva ima prekomernu telesnu masu, a 25 odsto je gojazno.
Dodala je i da prema epidemiološkim prognozama, 2020. godine bice gojazno cak 44 odsto muškaraca i 31 odsto žena.
Predstavnica Udruženja za prehrambenu industriju PKS u radnoj grupi za kvalitet, deklarisanje i oznacavanje hrane u Ministarstvu poljoprivrede koja je pripremala novi pravilnik, Dragana Stikic, kaže da je nutritivno deklarisanje kao zakonska obaveza od polovine ove godine jedan od nacina da se potrošacima pomogne u donošenju odluka pri izboru namirnica.
Prema njenim recima, zakonska obaveza je navodenje nutritivnih podataka za 100 grama odnosno 100 mililitara proizvoda, a dodatno tražene su i informacije za meru porcije, kao i procenat referentnog unosa.
Ponavljanje informacija na prednjoj strani pakovanja, objašnjava ona, dodatno pomaže potrošacu da napravi izbalansiran i odgovoran izbor, a proizvodacima je ostavljen izbor da u tablici prikažu unos nutrijenata od javno zdravstvenog interesa, kako bi svaki potrošac vrlo brzo mogao da prepozna koliko porcija proizvoda koji kupuje cini ukupan unos navedenih nutrijenata.
Dodaje i da neki od proizvodaca idu i korak dalje, pa su te vrednosti oznacili bojama semafora (zeleno, žuto, crveno), kako bi se odmah prepoznalo šta taj proizvod donosi organizmu i ukupnoj prehrani.
Stikic ukazuje da su pooštreni i standardi za reklamiranje hrane i pica, kako bi se osigurala zaštita dece, promovisao zdrav nacin života i podržali roditelji.
Zakljucak današnjeg skupa bio je da odgovornost za balansiranu ishranu obavezuje kako proizvodace, tako i potrošace, a za rešavanje kljucnih izazova neophodna je uska saradnja vladinih institucija, javnih zdravstvenih i društvenih organizacija i industrije, kao i društvenih organizacija.
Prva radionica za medije održana je krajem avgusta na Cigoti.