Kod ljudi koji su preživeli srčani udar, depresija i ubrzani rad srca tokom noći su često koegzistirajući, ali nezavisni, predznaci smrti, upozorava američki tim stručnjaka sa medicinskog fakulteta Vašingtonskog univerziteta.
Kod ljudi koji su preživeli srčani udar, depresija i ubrzani rad srca tokom noći su često koegzistirajući, ali nezavisni, predznaci smrti, upozorava američki tim stručnjaka sa medicinskog fakulteta Vašingtonskog univerziteta.
Tim, koji je predvodio dr Robert Karni, je započeo istraživanje na 333 depresivna i 383 nedepresivna pacijenta, koji su nedavno preživeli srčani udar i pratio ih je tokom 30 meseci.
Pošto su uzeti u obzir neki faktori koji bi mogli biti od uticaja na rezultate, ispostavilo se da srce depresivnih ispitanika ima brži ritam nego srce ispitanika koji nisu patili od depresije tokom noći (70,7 prema 67,7 otkucaja u minutu), kao i tokom dana (76,4 prema 74,2 otkucaja).
Tokom perioda praćenja umrla su 33 pacijenta sa depresijom (9,9 odsto) i 14 nedepresivnih pacijenata (3,7 odsto). Dvadeset četiri smrtna slučaja (73 odsto) medju depresivnim i deset smrtnih slučajeva (71 odsto) medju pacijentima bez depresije okvalifikovani su kao verovatna posledica kardiovaskularnih uzroka.
Tim dr Karnija je konstatovao da su najbolje izglede za preživljavanje imali pacijenti koji nisu patili od depresije i imali sporiji srčani ritam, a najgore pacijenti koji su patili od depresije i imali brži srčani ritam.
Kada su svi faktori uzeti u obzir, ispostavilo se da većem riziku od smrtnog ishoda kod pacijenata koji su preživeli infarkt nezavisno doprinose depresija i ubrzani srčani ritam tokom noći (ali ne i tokom dana).
Američki istraživači napominju da smetnje pri spavanju, koje često imaju depresivne osobe, mogu da pomognu da se objasni veza izmedju ubrzanog srčanog ritma tokom noći i mortaliteta.
Ima indicija i da naglo budjenje iz sna, kao posledica ubrzanog srčanog ritma, može da isprovocira simptome ishemije (ograničenja u snabdevenosti tkiva krvlju, odnosno kiseonikom) i abnormalnog ritma srca kod obolelih od srčanih bolesti.
(Tanjug)
Tim, koji je predvodio dr Robert Karni, je započeo istraživanje na 333 depresivna i 383 nedepresivna pacijenta, koji su nedavno preživeli srčani udar i pratio ih je tokom 30 meseci.
Pošto su uzeti u obzir neki faktori koji bi mogli biti od uticaja na rezultate, ispostavilo se da srce depresivnih ispitanika ima brži ritam nego srce ispitanika koji nisu patili od depresije tokom noći (70,7 prema 67,7 otkucaja u minutu), kao i tokom dana (76,4 prema 74,2 otkucaja).
Tokom perioda praćenja umrla su 33 pacijenta sa depresijom (9,9 odsto) i 14 nedepresivnih pacijenata (3,7 odsto). Dvadeset četiri smrtna slučaja (73 odsto) medju depresivnim i deset smrtnih slučajeva (71 odsto) medju pacijentima bez depresije okvalifikovani su kao verovatna posledica kardiovaskularnih uzroka.
Tim dr Karnija je konstatovao da su najbolje izglede za preživljavanje imali pacijenti koji nisu patili od depresije i imali sporiji srčani ritam, a najgore pacijenti koji su patili od depresije i imali brži srčani ritam.
Kada su svi faktori uzeti u obzir, ispostavilo se da većem riziku od smrtnog ishoda kod pacijenata koji su preživeli infarkt nezavisno doprinose depresija i ubrzani srčani ritam tokom noći (ali ne i tokom dana).
Američki istraživači napominju da smetnje pri spavanju, koje često imaju depresivne osobe, mogu da pomognu da se objasni veza izmedju ubrzanog srčanog ritma tokom noći i mortaliteta.
Ima indicija i da naglo budjenje iz sna, kao posledica ubrzanog srčanog ritma, može da isprovocira simptome ishemije (ograničenja u snabdevenosti tkiva krvlju, odnosno kiseonikom) i abnormalnog ritma srca kod obolelih od srčanih bolesti.
(Tanjug)