Preslabo aktiviranje centara u mozgu za osećaj zadovoljstva moglo bi biti uzrok pojave gojaznosti, jer je za postizanje tog osećaja potrebno konzumiranje veće količine hrane, pokazali su rezultati istraživanja koje je sprovela grupa naučnika s Univerziteta u Teksasu.
Preslabo aktiviranje centara u mozgu za osećaj zadovoljstva moglo bi biti uzrok pojave gojaznosti, jer je za postizanje tog osećaja potrebno konzumiranje veće količine hrane, pokazali su rezultati istraživanja koje je sprovela grupa naučnika s Univerziteta u Teksasu.
Naučnici su odabrali grupu gojaznih devojaka i onih s normalnom telesnom masom, kojima su prilikom konzumiranja milkšejka, uz pomoć sistema za snimanje mozga, vršili merenja intenziteta reakcije delova mozga koji učestvuju u stvaranju osećaja zadovoljstva.
Istraživanje je pokazalo da kod gojaznih osoba verovatno postoji genska promena u moždanim centrima za osećaj zadovoljstva koja utiče na smanjenje proizvodnje dopamina, jedinjenja koje obezbeđuje komunikaciju među moždanim ćelijama (neuronima) i ima ulogu u stvaranju osećaja želje i zadovoljstva.
Tokom konzumiranja hrane se proizvodi dopamin, a nivo osećaja zadovoljstva povezan je s količinom proizvedenog dopamina.
Autori istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u američkom naučnom časopisu Science su, međutim, istakli da genske promene u centrima za zadovoljstvo ne znače da će osobe kod kojih postoje biti i gojazne.
Te osobe su, svakako, izložene većoj opasnosti od povećanja telesne mase, ali se vežbama, kontrolom ishrane i lekovima može korigovati nedostatak zadovoljstva i lečiti gojaznost, zaključili su naučnici.
(Tanjug)
Naučnici su odabrali grupu gojaznih devojaka i onih s normalnom telesnom masom, kojima su prilikom konzumiranja milkšejka, uz pomoć sistema za snimanje mozga, vršili merenja intenziteta reakcije delova mozga koji učestvuju u stvaranju osećaja zadovoljstva.
Istraživanje je pokazalo da kod gojaznih osoba verovatno postoji genska promena u moždanim centrima za osećaj zadovoljstva koja utiče na smanjenje proizvodnje dopamina, jedinjenja koje obezbeđuje komunikaciju među moždanim ćelijama (neuronima) i ima ulogu u stvaranju osećaja želje i zadovoljstva.
Tokom konzumiranja hrane se proizvodi dopamin, a nivo osećaja zadovoljstva povezan je s količinom proizvedenog dopamina.
Autori istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u američkom naučnom časopisu Science su, međutim, istakli da genske promene u centrima za zadovoljstvo ne znače da će osobe kod kojih postoje biti i gojazne.
Te osobe su, svakako, izložene većoj opasnosti od povećanja telesne mase, ali se vežbama, kontrolom ishrane i lekovima može korigovati nedostatak zadovoljstva i lečiti gojaznost, zaključili su naučnici.
(Tanjug)