U Srbiji i širom sveta u petak će biti obeležen Svetski dan borbe protiv dijabetesa, koji je ustanovljen 1991. godine, na inicijativu Međunarodne dijabetes federacije i Svetske zdravstvene organizacije.
U Srbiji i širom sveta u petak će biti obeležen Svetski dan borbe protiv dijabetesa, koji je ustanovljen 1991. godine, na inicijativu Međunarodne dijabetes federacije i Svetske zdravstvene organizacije.
Dijabetes je jedno od najčešćih hroničnih nezaraznih oboljenja od koga danas u svetu boluje oko 250 miliona ljudi. Broj obolelih već godinama raste i stručnjaci procenjuju da će do 2025. godine od te bolesti patiti oko 380 miliona ljudi.
Dijabetes je u Srbiji peti uzrok smrtnosti, pri čemu na godišnjem nivou od te bolesti u našoj zemlji umre približno 2.500 ljudi. Procenjuje se da u Srbiji od dijabetesa boluje oko 500.000 ljudi, odnosno 6,7 odsto naše populacije.
Broj osoba sa dijabetesom tipa dva je veći (95 odsto) u odnosu na obolele od dijabetesa tipa jedan, pri čemu najmanje polovina osoba sa dijabetesom tipa dva nema postavljenu dijagnozu i ne zna za svoju bolest<.
Dugo se smatralo da se dijabetes tipa dva retko javlja pre 40 godine života, ali je poslednjih godina u svetu uočen rastući trend obolevanja od dijabetesa tog tipa kod dece i adolescenata, što se dovodi u vezu sa sve učestalijom pojavom gojaznosti kod tih osoba.
Imajući u vidu demografske karakteristike i starenje populacije, učestalost faktora rizika i ne prepoznavanje rizičnog ponašanja, u narednom periodu se može očekivati dalji porast obolevanja i smrtnosti od te bolesti u Srbiji, što će uzrokovati da dijabetes i njegove komplikacije postanu jedan od vodećih javno-zdravstvenih problema.
Dijabetes je ozbiljno i podmuklo oboljenje koje najčešće počinje neopaženo i bez simptoma, a još opasnija je činjenica da na svakog pacijenta koji ima šećernu bolest dolazi po jedna osoba koja ne zna da ima dijabetes.
Petina pacijenata ima dijabetes tipa jedan, dok je dijabetes dva četiri puta češći i od njega boluje 85 odsto pacijenata. Dijabetes tipa jedan se javlja kod veoma mladih ljudi i, verovatno, nastaje zbog procesa u kojem organizam sam razara svoje ćelije koje luče insulin, a leči se otpočetka insulinom.
Dijabetes tipa dva se javlja kod odraslih osoba, uglavnom posle 40. godine. Osoba postepeno oboleva, a bolest se najčešće otkriva tokom pregleda zbog neke druge bolesti kao što su kardiološki ili neurološki poremećaji.
Prema rečima prof. dr Nebojše Lalića, preventivnim merama kao što su pravilna ishrana, fizička aktivnost, smanjenje prekomerne telesne težine, pojava pravog dijabetesa se može sprečiti ili odložiti.
Za otkrivanje obolelih od dijabetesa veoma su važni skrining programi koji se sprovode u zdravstvenim ustanovama u koje se na preventivne preglede pozivaju zdrave osobe koje se nalaze u takozvanim rizičnim grupama za dobijanje te bolesti.
(Tanjug)
Dijabetes je jedno od najčešćih hroničnih nezaraznih oboljenja od koga danas u svetu boluje oko 250 miliona ljudi. Broj obolelih već godinama raste i stručnjaci procenjuju da će do 2025. godine od te bolesti patiti oko 380 miliona ljudi.
Dijabetes je u Srbiji peti uzrok smrtnosti, pri čemu na godišnjem nivou od te bolesti u našoj zemlji umre približno 2.500 ljudi. Procenjuje se da u Srbiji od dijabetesa boluje oko 500.000 ljudi, odnosno 6,7 odsto naše populacije.
Broj osoba sa dijabetesom tipa dva je veći (95 odsto) u odnosu na obolele od dijabetesa tipa jedan, pri čemu najmanje polovina osoba sa dijabetesom tipa dva nema postavljenu dijagnozu i ne zna za svoju bolest<.
Dugo se smatralo da se dijabetes tipa dva retko javlja pre 40 godine života, ali je poslednjih godina u svetu uočen rastući trend obolevanja od dijabetesa tog tipa kod dece i adolescenata, što se dovodi u vezu sa sve učestalijom pojavom gojaznosti kod tih osoba.
Imajući u vidu demografske karakteristike i starenje populacije, učestalost faktora rizika i ne prepoznavanje rizičnog ponašanja, u narednom periodu se može očekivati dalji porast obolevanja i smrtnosti od te bolesti u Srbiji, što će uzrokovati da dijabetes i njegove komplikacije postanu jedan od vodećih javno-zdravstvenih problema.
Dijabetes je ozbiljno i podmuklo oboljenje koje najčešće počinje neopaženo i bez simptoma, a još opasnija je činjenica da na svakog pacijenta koji ima šećernu bolest dolazi po jedna osoba koja ne zna da ima dijabetes.
Petina pacijenata ima dijabetes tipa jedan, dok je dijabetes dva četiri puta češći i od njega boluje 85 odsto pacijenata. Dijabetes tipa jedan se javlja kod veoma mladih ljudi i, verovatno, nastaje zbog procesa u kojem organizam sam razara svoje ćelije koje luče insulin, a leči se otpočetka insulinom.
Dijabetes tipa dva se javlja kod odraslih osoba, uglavnom posle 40. godine. Osoba postepeno oboleva, a bolest se najčešće otkriva tokom pregleda zbog neke druge bolesti kao što su kardiološki ili neurološki poremećaji.
Prema rečima prof. dr Nebojše Lalića, preventivnim merama kao što su pravilna ishrana, fizička aktivnost, smanjenje prekomerne telesne težine, pojava pravog dijabetesa se može sprečiti ili odložiti.
Za otkrivanje obolelih od dijabetesa veoma su važni skrining programi koji se sprovode u zdravstvenim ustanovama u koje se na preventivne preglede pozivaju zdrave osobe koje se nalaze u takozvanim rizičnim grupama za dobijanje te bolesti.
(Tanjug)