Sve što treba da znate o jajnicima, malim ali moćnim organima koji utiču na čitavo vaše telo.
O jajnicima verovatno ne razmišljate baš previše (osim ako ne pokušavate da ostanete u drugom stanju, u tom slucaju, verovatno o jajnicima razmišljate i više nego što bi trebalo). Ali, baš zato bi trebalo da znate neke osnovne stvari o ovom važnom delu reproduktivnog sistema.
Jajnici su parni ženski reproduktivni organi, koji se nalaze sa obe strane membrane materice. Velicine su badema, belicaste boje i sadrže rezrevu jajnih celija za citav život. Ali, oni ne uticu samo na reproduktivni sistem, vec na citav organizam žene. Evo šta bi svaka žena trebalo da zna o jajnicima: gde se nalaze, kako funkcionišu i na šta bi trebalo da obratite pažnju da biste sacuvali zdravlje jajnika.
Šta tacno rade jajnici?
Jajnici cuvaju zalihe jajnih celija za citav život. Svakog meseca, iz te zalihe nekoliko jajnih celija može da se oslobodi tokom ovulacije, ali samo jedno ili dva, u slucaju blizanaca, sazri, "napusti" jajnik i nade svoj put kroz Falopijeve tube do materice, u kojoj ce se možda "sresti" sa spermatozoidom, ukoliko je žena imala odnose bez korišcenja kontracepcije, piše portal Prevention.
Jajnici imaju, osim cuvanja zalihe jajnih celija, još jednu važnu ulogu: stvaraju hormone. Najvecim delom stvaraju estrogen i progesteron, ženske reproduktivne hormone, ali luce i malcice testosterona. Svi ovi hormoni dospevaju u citavo telo žene kroz krv, i važni su ne samo za reproduktivni sistem, vec i za zdrave i jake kosti, mišice i funkcionisanje mozga.
Procitajte: Još nekoliko cinjenica o jajnicima
Koliko ima jajnih celija u jajnicima i šta se sa njima dešava?
Svaka beba ženskog pola na svet dolazi sa zalihom jajnih celija u jajnicima, kojih može biti izmedu jednog i dva miliona. Do puberteta, taj broj opada na oko 300.000, a kad žena ude u menopauzu, više ih nema.
Vecina jajnih celija propadne prirodnim procesom celijske smrti (apoptoza - programirana celijska smrt, deo životnog ciklusa celije koji omogucava normalan razvoj organizma tako što otklanja suvišne celije).
Pošto su jajne celije mikroskopski sitne, posle celijske smrti, telo ih apsorbuje. Od svih tih jajnih celija, oko 400 tokom životnog veka žene prolazi kroz ovulaciju.
Dok se zaliha jajnih celija ne potroši, ovulacija se javlja svakog meseca. Ovulacija je proces oslobadanja jajne celije iz jajnika prskanjem folikula. Svakog meseca, folikul sa jajnom celijom sazreva u jajniku, i kad dostigne odgovarajucu velicinu, folikul otpušta jajnu celiju iz jajnika u jajovod, kroz koji ta jajna celija putuje ka materici.
Da li ce jajnu celiju konkretnog meseca otpustiti levi ili desni jajnik je prilicno proizvoljno. Cesto se ovulacija "smenjuje", pa je jednog meseca "aktivan" jedan jajnik, sledeceg drugi, ali to ne mora nužno funkcionisati tako pravilno.
U isto vreme, otpuštaju se hormoni koji treba da pripreme zid materice za eventualnu trudnocu, pa endometrijum zadebljava. Ako ne dode do oplodnje, zaustavlja se lucenje hormona, i posle nekog vremena dolazi menstruacija.
Kvalitet jajnih celija opada sa godinama, i to je jedan od razloga zbog kojih je posle 30. godine teže ostati u drugom stanju.
Procitajte: Kada je najveca šansa da ostanete u drugom stanju
Šta može da bude uzrok bola u jajnicima?
Cista na jajniku (ovarijalna cista)
Ako folikul ne pukne da oslobodi jajnu celiju, može da poraste, napuni se tecnošcu i formira cistu. Vecina cista je mala i bezbolna, i vrlo je verovatno da ste ih vec imali, a da toga niste ni bili svesni osim ako niste slucajno baš tada otišli na ginekološki ultrazvucni pregled. U najvecem broju slucajeva, ove ciste prolaze same od sebe. Ali, ponekad ciste veceg promera mogu da izazovu bolove u stomaku, osecaj nadutosti i neredovne menstruacije.
Ciste na jajnicima se mogu naci kod gotovo svih žena u premenopauzi i kod svake pete žene nakon menopauze. Najveci broj ovih promena na jajnicima cu potpuno normalne i benigne su po svojoj prirodi.
U vecini slucajeva, male ciste koje ne pricinjavaju probleme, ne zahtevaju lecenje. Kod žena u menopauzi, ukoliko su tumor markeri negativni, a ciste manje od 5cm, mogu se samo pratiti promene.
Ukoliko su ciste vece od 5 centimetara u precniku, treba razmotriti mogucnosr hirurškog uklanjanja promena. Hirurška intervencija se može naciniti klasicnim putem, ili laparoskopskim putem.
Sindrom policisticnih jajnika (PCOS - polycystic ovary syndrome)
Ovo stanje može biti uzrok bola u jajnicima.
Sindrom policisticnih jajnika je najcešci hormonski poremecaj kod žena, koji se javlja se kod oko pet do deset odsto žena u reproduktivnom periodu.
Ultrazvucno, brojne ciste na jajnicima vide se i cešce, kod 22 do 25 odsto žena, ali ako one nisu pracene drugim simptomima koji prate sindrom policisticnih jajnika (PCOS, Polycystic Ovary Syndrome), onda se govori o jajnicima koji su nalik na policisticne.
Sindrom policisticnih jajnika jedan od cestih uzroka ženske neplodnosti, jer je jedna od posledica i izostanak ovulacije.
Javlja se kao kombinacija više razlicitih simptoma, i zato je ponekad teško doci do dijagnoze. Šest znakova da bi trebalo da zakažete pregled su neredovne menstruacije, akne, pojacana maljavost, neobjašnjivo dobijanje na težini, ne ostajete u drugom stanju iako imate redovne nezašticene odnose, konstatovana vam je insulinska rezistencija (ili dijabetes tipa 2).
Procitajte: Šest simptoma policisticnih jajnika
Rak jajnika
Rak jajnika je deseti najucestaliji rak kod žena, peti po smrtnosti od svih kancera koji pogadaju žene i prvi po smrtnosti od svih ginekoloških kancera.
Otkriva se teško, i najcešce kad je vec u poodmakloj fazi. Najveci problem predstavljaju simptomi koji su nespecificni, tako da ih je teško uociti na vreme, cak i ako žena redovno odlazi na godišnje ginekološke preglede.
Najcešci simptomi su oticanje stomaka, naglo povecanje telesne težine, nadimanje, bol u predelu karlice, osecaj pritiska u stomaku, osecaj sitosti odmah po zapocetom obroku, cesto i naglo mokrenje.
Pored ovih simptoma, mogu se javiti i stalni osecaj umora, gorušica, bol u ledima, bol u toku seksualnog odnosa, zatvor, neouobicajeno vaginalno krvarenje.
Narocito treba da obratite pažnju ako je u vašoj porodici vec bilo slucajeva raka jajnika, ako ste prethodno vec oboleli od raka jajnika, dojke, debelog creva ili rektuma, ako ste stariji od 50 godina, ako nikada niste radali, ako ste ostali u drugom stanju u poznim godinama, ako ste imali više od jednog spontanog pobacaja, ako ste koristili terapiju zamene hormona, ako ste podložni gojenju.
Procitajte: Rak jajnika - simptomi i lecenje
Šta se dešava sa jajnicima tokom menopauze?
Menopauza je prirodni i nepovratni proces, a predstavlja fazu u životu žene kada menstruacija prestaje najmanje 12 meseci.
Zbog naglog smanjenja funkcije jajnika i znacajno smanjenog lucenja polnih hormona dolazi do trajnog prestanka menstruacije, što predstavlja kraj reproduktivnog perioda u životu žene.
Procitajte: Menopauza - pripremite se na vreme
Šta možete da uradite da biste sacuvali zdravlje svojih jajnika?
Postoje tri jednostavna koraka:
Idite na redovne ginekološke preglede jednom godišnje (ukoliko vam lekar nije savetovao cešce kontrole).
Nemojte da pušite. Hemikalije u duvanskom dimu mogu da oštete genetski materijal u jajnim celijama i da izazovu njhovo prevremeno propadanje.
Održavajte telesnu težinu u zdravim granicama. To pomaže u održavanju zdravog nivoa hormona, imacete redovnu menstruaciju, a ukoliko imate sindrom policisticnih jajnika, simptomi ce biti neuporedivo blaži ako niste gojazni.