Istraživači Univerzitetskog medicinskog centra (UMC) u Amsterdamu otkrili su retku genetsku varijaciju koja u velikoj meri smanjuje šansu za Alchajmerovu bolest i još dva oblika demencije.
Pored toga, moguce je da ovaj gen povecava šansu za duži život, objavljeno je juce u naucnom casopisu Acta Neuropahologica, prenela je holandska televizija NOS.
Prema informacijama objavljenim u clanku, ovo izuzetno važno otkrice donosi nove mogucnosti u razvoju leka za Alchajmerovu bolest, ali i druge oblike demencije koje se za sada ne mogu leciti.
Naucnici ocekuju da ce ih otkrice ovog gena zaduženog za regulaciju sistema za cišcenja mozga od otpada, dovesti korak bliže leku protiv Alchajmerove bolesti.
Istraživanje koje vodi klinicki geneticar Hene Holstehe u UMC u Amsterdamu obavlja se nad šesnaest razlicitih grupa populacije u 60 istraživackih instituta u Ervropi i Severnoj i Južnoj Americi.
Hene Holsteha poznata je po svom genetskom istraživanju kod osoba starijih od 100 godina, koji su i u ovom otkricu imali važnu ulogu.
U jednom od ranijih istraživanja genetska varijanta Rs 72824905 dovedena je u vezu sa zaštitom od Alchajmerove bolesti, ali kako je ovaj gen izuzetno redak - tek jedna od sto osoba sa evropskim precima ima ovaj gen - sada su analizirani podaci 53.000 osobe iz Evrope i Severne Amerike,cime je povecan broj osoba sa ovim genom koji su ucestvovali u istraživanju.
Rezultati istraživanja su spektakularni: osobe sa genom Rs 72824905 imaju upola manju šansu da obole od Alchajmerove bolesti, frontotemporalne demencije i demencije sa Levijevim telima (DLT). Uticaj ovog gena na razvoj vaskularne demencije nije obuhvacen ovim istraživanjem.
Naucnici su se nadali da novootkriveni gen ima zaštitnu ulogu i u razvijanju Parkinsonove bolesti, multiple skleroze i amiotroficne lateralne skleroze (ALS), ali to nije slucaj.
Uloga gena Rs 72824905 dovodi se i u vezu sa dužim životom.
Osobe sa ovim genom starije od 90 godina, ciji su podaci analizirani, žive u proseku godinu dana duže, ali kako je analizirana grupa relativno mala, nije moguce iskljuciti slucajnost.
Ipak, jedinstena grupa osoba starijih od 100 godina, iz istog istraživanja, dva puta cešce je u posedstvu ovog gena. Jedan od nosioca gena, zdravaž?ena od 104 godine, pored novootkrivenog gena, cak nosi i dva gena koji kod drugih pacijenata izazivaju izuzetno brzu proizvodnju štetnih proteina u moždanim celijma.
Nosioci ta dva gena cesto u mladim godinama oboljevaju od demencije, dok su stogodišnjaci nosioci ovih gena izuzetno retki.
Medutim, gen Rs 72824905 izgleda da ima zaštitnu ulogu u proizvodnji ovog proteina: kod pacijenata koji imaju problema sa pamcenjem ali su i nosioci ovog gena, proces proizvodnje štetnih proteina u moždanim celijama je znatno sporiji. Upravo zbog toga naucnici veruju da ce otkricem nacina na koji ovaj gen funkcioniše, biti znatno bliže leku za Alchajmerovu bolest.
Pri oblicima demencije koje je istraživanje obuhvatilo, moždane celije odumiru usled proizvodnje štetnih proteina u njima.
Iako još uvek nije poznato na koji tacno nacin do toga dolazi, naucnici veruju da je znacajnim delom uzrokovano cinjenicom da sistem za cišcnje mozga od otpada sa godinama sve slabije funkcioniše.