Ispunjen društveni život može da predstavlja zaštitu od demencije, poručuju švedski stručnjaci sa Instituta Karolinska. Oni su utvrdili da su društveno aktivni ljudi, koji ne podležu lako stresu, izloženi za 50 odsto nižem riziku da obole od demecije, u poređenju s onima koji žive izolovano i koji su skloni tugovanju.
Oni su utvrdili da su društveno aktivni ljudi, koji ne podležu lako stresu, izloženi za 50 odsto nižem riziku da obole od demecije, u poređenju s onima koji žive izolovano i koji su skloni tugovanju, prenosi Rojters.
Neke ranija istraživanja su pokazala da je hronična tuga u stanju da utiče na delove mozga, između ostalog i na hipokampus, i da to može da vodi demenciji.
Najnovija švedska studija ukazuje da duševno spokojstvo i društvenost imaju upravo suprotan efekat.
Procenjuje se da oko 24 miliona ljudi u svetu pati od gubitka pamćenja, ima problema s orijentisanjem i druge simptome koje ukazuju na Alchajmerovu bolest i ostale oblike demencije.
Neki stručnjaci prognoziraju da bi broj dementnih u svetu do 2040. godine mogao da se učetvorostruči, što podvlači značaj boljeg razumevanja ovog poremećaja.
Švedskom studijom bilo je obuhvaćeno 506 starijih dobrovoljaca, koji prilikom prvog ispitivanja nisu patili od demencije. Ispitanici su popunili upitnik o crtama svoje ličnosti i načinu života, a potom su bili praćeni tokom šest godina.
U tom periodu kod 144 se razvila demencija, pri čemu se pokazalo da su društveno aktivniji i stresu manje podložni ispitanici za 50 odsto manje izloženi tom poremećaju.
Još nije jasno kako mentalni stav utiče na rizik od demencije, kažu švedski stručnjaci, naglašavajući da je utešno to što se, za razliku od genetskih faktora, način života može korigovati.
(Tanjug/Foto: Beta)