Priručnik o dijabetesu, koji je upravo objavila Klinika Mejo, nije namenjen prvenstveno lekarima već običnim ljudima, a cilj je da poduči čitaoce o toj bolesti i razbije mitove o njoj – kao što je mit da se dijabetes može dobiti samo uzimanjem previše šećera.
Priručnik o dijabetesu, koji je upravo objavila Klinika Mejo, nije namenjen prvenstveno lekarima već običnim ljudima, a cilj je da poduči čitaoce o toj bolesti i razbije mitove o njoj – kao što je mit da se dijabetes može dobiti samo uzimanjem previše šećera.
U stvari, priručnik dokazuje da dijabetes jeste povezan sa gojaznošću ali da su njegovi uzroci različiti i složeni. Doktorka Marija Kolazo-Klavel, specijalista na Odeljenju za endokrinologiju, metabolizam i dijabetes na Klinici Mejo je urednik te publikacije.
"Uzrok broj jedan za sve češću pojavu dijabetesa verovatno je naš način života. Većina nas ima telesnu težinu veću nego u mladosti dok smo, istovremeno manje aktivni. Svest o navikama u ishrani, težini i fizičkoj aktivnosti postala je veoma važna za sprečavanje pojave dijabetesa tip dva", naglašava doktorka Kolazo-Klavel.
Priručnik Klinike Mejo sadrži šokantne cifre o rasprostranjenosti dijabetesa u SAD. Pored 23,6 miliona već obolelih, još 57 miliona Amerikanaca ima takozvano preddijabetično stanje, odnosno povišen nivo šećera u krvi ali ipak nedovoljan da bi dijagnoza glasila - "dijabetes tipa dva".
Preddijabetično stanje je opasno i zbog toga što izaziva trajna oštećenja srca i krvotoka.
"Bilo kakva fizička aktivnost je dobra. Ali često se događa da ljudi, zbog raznih obaveza, preskaču potrebu da četiri do pet puta nedeljno rade nešto fizički 30 do 45 minuta. Mi smo, pak, ustanovili da su ti kratki periodi aktivnosti isto tako blagotvorni kao i dugi" - izjavila je ona.
Doktorka Kolazo-Klavel, takođe, upozorava obolele od dijabetesa da strogo vode računa o režimu života koji propisuju lekari jer dugoročne komplikacije od te bolesti mogu da budu nepromenljive.
"Nikada nije kasno da počnete da vodite računa o svom zdravlju i njegovoj zaštiti, ali što pre to bolje, jer će vam to produžiti život. U protivnom, izlažete se opasnosti od amputacije i dijalize, a opasnost od gubljenja vida biće znatno smanjena", podseća Kolazo-Klavel.
Oboleli od dijabetesa danas imaju na raspolaganju razna tehnološka pomagala, od pumpica za insulin do gotovo bezbolnog kontrolisanja nivoa šećera u krvi. Otkada je predsednik Obama odobrio federalno finansiranje istraživanja sa embrionskim matičnim ćelijama, doktorka Kolazo-Klavel kaže da je veći optimista kad je reč o mogućnosti pronalaženja leka za dijabetes.
Ali ona upozorava da njegovo pronalaženje ne treba očekivati uskoro.
(FoNet)
U stvari, priručnik dokazuje da dijabetes jeste povezan sa gojaznošću ali da su njegovi uzroci različiti i složeni. Doktorka Marija Kolazo-Klavel, specijalista na Odeljenju za endokrinologiju, metabolizam i dijabetes na Klinici Mejo je urednik te publikacije.
"Uzrok broj jedan za sve češću pojavu dijabetesa verovatno je naš način života. Većina nas ima telesnu težinu veću nego u mladosti dok smo, istovremeno manje aktivni. Svest o navikama u ishrani, težini i fizičkoj aktivnosti postala je veoma važna za sprečavanje pojave dijabetesa tip dva", naglašava doktorka Kolazo-Klavel.
Priručnik Klinike Mejo sadrži šokantne cifre o rasprostranjenosti dijabetesa u SAD. Pored 23,6 miliona već obolelih, još 57 miliona Amerikanaca ima takozvano preddijabetično stanje, odnosno povišen nivo šećera u krvi ali ipak nedovoljan da bi dijagnoza glasila - "dijabetes tipa dva".
Preddijabetično stanje je opasno i zbog toga što izaziva trajna oštećenja srca i krvotoka.
Nikada nije kasno da počnete da vodite računa
Doktorka Kolazo-Klavel upozorava da je obolelima, ali i naklonjenim toj bolesti, često teško da se hrane zdravo i vežbaju redovno ali ukazuje da su to neophodni uslovi za očuvanje i održavanje zdravlja."Bilo kakva fizička aktivnost je dobra. Ali često se događa da ljudi, zbog raznih obaveza, preskaču potrebu da četiri do pet puta nedeljno rade nešto fizički 30 do 45 minuta. Mi smo, pak, ustanovili da su ti kratki periodi aktivnosti isto tako blagotvorni kao i dugi" - izjavila je ona.
Doktorka Kolazo-Klavel, takođe, upozorava obolele od dijabetesa da strogo vode računa o režimu života koji propisuju lekari jer dugoročne komplikacije od te bolesti mogu da budu nepromenljive.
"Nikada nije kasno da počnete da vodite računa o svom zdravlju i njegovoj zaštiti, ali što pre to bolje, jer će vam to produžiti život. U protivnom, izlažete se opasnosti od amputacije i dijalize, a opasnost od gubljenja vida biće znatno smanjena", podseća Kolazo-Klavel.
Oboleli od dijabetesa danas imaju na raspolaganju razna tehnološka pomagala, od pumpica za insulin do gotovo bezbolnog kontrolisanja nivoa šećera u krvi. Otkada je predsednik Obama odobrio federalno finansiranje istraživanja sa embrionskim matičnim ćelijama, doktorka Kolazo-Klavel kaže da je veći optimista kad je reč o mogućnosti pronalaženja leka za dijabetes.
Ali ona upozorava da njegovo pronalaženje ne treba očekivati uskoro.
(FoNet)