Ako ste tokom praznika rešili da neko vreme provedete u prirodi, na Adi Ciganliji, Košutnjaku i drugim izletištima Beograda, na primer, trebalo bi da obratite pažnju na krpelje.
Ako ste tokom praznika rešili da neko vreme provedete u prirodi, na Adi Ciganliji, Košutnjaku i drugim izletištima Beograda, na primer, trebalo bi da obratite pažnju na krpelje.
Prema rečima lekarke Nevenke Pavlović iz Savetovališta za lajmsku bolest pri Gradskom zavodu za javno zdravlje, građani koji primete ujed krpelja trebalo bi da se jave lekaru, jer je otkrivanje lajmske bolesti u početnom stadijumu izuzetno važno.
Adekvatnim lečenjem u slučaju pravovremene dijagnoze, sprečava se prelazak bolesti u njen drugi, ozbiljniji stadijum, objasnila je ona.
U prvoj fazi oboljenja, na mestu uboda krpelja javlja se bubuljica i prstenasto crvenilo, koje se širi, ali se istovremeno može javiti i povišena telesna temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, kao i bolno uvećanje lokalnih limfnih žlezdi.
Lajmska bolest je bakterijska sistemska zaraza koja napada ceo organizam, posebno kožu, nervni sistem, zglobove i srce, a ako se u početnoj fazi bolesti ne pristupi lecenju posle šest do osam nedelja i više, može doći do zapaljenja moždanih opni ili nerava, zglobova, srčanog mišića i drugih organa - što je drugi stadijum bolesti.
Do trećeg stadijuma bolesti dolazi ukoliko se ne počne sa lečenjem lajmske bolesti ni u drugoj fazi, i to posle deset meseci ili više godina, kada može doći do trajnog ostećenja zdravlja, invalidnosti i smanjenja radne sposobnosti.
Bolest, čiji je uzročnik bakterija - spiroheta borelia burgdorferi, koju zaraženi krpelj prenosi pri ubodu, otkrivena je 1975. godine u gradu Lajm u drzavi Konektikat u SAD, a u Beogradu je prvi put prepoznata 1987. godine.
Nisu svi krpelji zaraženi uzročnikom lajmske bolesti. U Beogradu se procenjuje da oko 30 odsto ovih insekata nosi bakteriju.
Krpelj je parazit koji se nalazi u prirodi, na zelenim površinama dvorišta, parkova, livada i šuma i aktivan je od ranog proleća do kasne jeseni, a hrani se sisanjem krvi čoveka i životinja.
Ubod krpelja je bezbolan, a iz kože ga treba odstaniti bez čupanja, gnječenja i kidanja, pincetom nakon čega mesto ujeda treba dezinfikovati. Ukoliko odstranjivanje ne bude uspešno ili rilica ostane u koži treba se javiti lekaru, jer se mesto uboda mora posmatrati i do mesec dana.
"Od krpelja, odnosno bolesti koje oni mogu izazvati virusima i bakterijama koje prenose, treba zaštitu i kućne ljubimce, a najbolje je delovati preventivno. Posle svake šetnje, vlasnici bi trebalo da provere dlaku svog ljubimca kako bi bili sigurni da se u nju nije zavukao neki nepoželjni posetilac", objasnio je za Tanjug asistent Veterinarskog fakulteta Nenad Andrić i dodao da je u slučaju dugodlakih ljubimaca potrebno iščetkati dlaku.
Prema njegovim rečima, na tržištu postoji niz preparata - šamponi, orglice i "spot on" sredstva, koja zaštitno deluju između mesec i tri meseca.
Bolesti koje krplji mogu izazvati razvijaju se do 48 sati nakon ugriza, a ukoliko se pojave simptomi potrebno je brzo reagovati.
Prvi simptomi su bezvoljnost i tromost ljubimca, povišena telesna temperatura i odbijanje hrane objašnjava Andrić i dodaje da postoje i drugi mogući uzročnici tih simptoma ali da je najsigurnije ljubimca odvesti veterinaru.
(MONDO)
Prema rečima lekarke Nevenke Pavlović iz Savetovališta za lajmsku bolest pri Gradskom zavodu za javno zdravlje, građani koji primete ujed krpelja trebalo bi da se jave lekaru, jer je otkrivanje lajmske bolesti u početnom stadijumu izuzetno važno.
Adekvatnim lečenjem u slučaju pravovremene dijagnoze, sprečava se prelazak bolesti u njen drugi, ozbiljniji stadijum, objasnila je ona.
U prvoj fazi oboljenja, na mestu uboda krpelja javlja se bubuljica i prstenasto crvenilo, koje se širi, ali se istovremeno može javiti i povišena telesna temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, kao i bolno uvećanje lokalnih limfnih žlezdi.
Lajmska bolest je bakterijska sistemska zaraza koja napada ceo organizam, posebno kožu, nervni sistem, zglobove i srce, a ako se u početnoj fazi bolesti ne pristupi lecenju posle šest do osam nedelja i više, može doći do zapaljenja moždanih opni ili nerava, zglobova, srčanog mišića i drugih organa - što je drugi stadijum bolesti.
Do trećeg stadijuma bolesti dolazi ukoliko se ne počne sa lečenjem lajmske bolesti ni u drugoj fazi, i to posle deset meseci ili više godina, kada može doći do trajnog ostećenja zdravlja, invalidnosti i smanjenja radne sposobnosti.
Bolest, čiji je uzročnik bakterija - spiroheta borelia burgdorferi, koju zaraženi krpelj prenosi pri ubodu, otkrivena je 1975. godine u gradu Lajm u drzavi Konektikat u SAD, a u Beogradu je prvi put prepoznata 1987. godine.
Nisu svi krpelji zaraženi uzročnikom lajmske bolesti. U Beogradu se procenjuje da oko 30 odsto ovih insekata nosi bakteriju.
Krpelj je parazit koji se nalazi u prirodi, na zelenim površinama dvorišta, parkova, livada i šuma i aktivan je od ranog proleća do kasne jeseni, a hrani se sisanjem krvi čoveka i životinja.
Ubod krpelja je bezbolan, a iz kože ga treba odstaniti bez čupanja, gnječenja i kidanja, pincetom nakon čega mesto ujeda treba dezinfikovati. Ukoliko odstranjivanje ne bude uspešno ili rilica ostane u koži treba se javiti lekaru, jer se mesto uboda mora posmatrati i do mesec dana.
"Od krpelja, odnosno bolesti koje oni mogu izazvati virusima i bakterijama koje prenose, treba zaštitu i kućne ljubimce, a najbolje je delovati preventivno. Posle svake šetnje, vlasnici bi trebalo da provere dlaku svog ljubimca kako bi bili sigurni da se u nju nije zavukao neki nepoželjni posetilac", objasnio je za Tanjug asistent Veterinarskog fakulteta Nenad Andrić i dodao da je u slučaju dugodlakih ljubimaca potrebno iščetkati dlaku.
Prema njegovim rečima, na tržištu postoji niz preparata - šamponi, orglice i "spot on" sredstva, koja zaštitno deluju između mesec i tri meseca.
Bolesti koje krplji mogu izazvati razvijaju se do 48 sati nakon ugriza, a ukoliko se pojave simptomi potrebno je brzo reagovati.
Prvi simptomi su bezvoljnost i tromost ljubimca, povišena telesna temperatura i odbijanje hrane objašnjava Andrić i dodaje da postoje i drugi mogući uzročnici tih simptoma ali da je najsigurnije ljubimca odvesti veterinaru.
(MONDO)