Učestalost hemoragičnog šloga povećana je za gotovo 20 odsto u poslednjoj deceniji, zaključili su američki stručnjaci sa Univerziteta Minesote, pripisujući to najviše činjenici da je svetsko stanovništvo sve starije.
Učestalost hemoragičnog šloga povećana je za gotovo 20 odsto u poslednjoj deceniji, zaključili su američki stručnjaci sa Univerziteta Minesote, pripisujući to najviše činjenici da je svetsko stanovništvo sve starije.
S druge strane, uprkos većoj učestalosti, smrtnost od ove vrste šloga se, zahvaljujući napretku medicine, nije povećala.
Do šloga dolazi kada se prekine protok krvi kroz mozak, što može da uništi deo moždanog tkiva. Šlog je jedan od vodećih uzroka smrti i trajnog invaliditeta.
Većinu šlogova čine ishemički moždani udari, do kojih dolazi zbog začepljenja krvnih sudova mozga. S druge strane, hemoragični šlogovi, tj. oni koji nastaju zbog krvarenja, imaju udeo od dva miliona u ukupno 15 miliona moždanih udara, koliko se svake godine registruje u svetu.
Hemoragični šlogovi nastaju prskanjem krvnog suda, a najveći rizični faktor da se to desi je visok krvni pritisak, koji slabi zidove krvnih sudova, pa oni pod pritiskom mogu i da puknu.
U poslednjih deset godina prijem ljudi koji su pretrpeli hemoragični šlog u američke bolnice povećan je za 18 odsto, upozorava tim iz Minesote.
Osim sve starijeg stanovništva, smatra se da tome doprinosi i učestalo uzimanje lekova protiv zgrušavanja krvi, koji mogu da izazovu nekontrolisano krvarenje.
Hemoragičnom šlogu su više skloni Amerikanci indijanskog, meksičkog, latinoameričkog, afroameričkog i kineskog porekla nego beli Amerikanci.
(Tanjug/Rojters)
S druge strane, uprkos većoj učestalosti, smrtnost od ove vrste šloga se, zahvaljujući napretku medicine, nije povećala.
Do šloga dolazi kada se prekine protok krvi kroz mozak, što može da uništi deo moždanog tkiva. Šlog je jedan od vodećih uzroka smrti i trajnog invaliditeta.
Većinu šlogova čine ishemički moždani udari, do kojih dolazi zbog začepljenja krvnih sudova mozga. S druge strane, hemoragični šlogovi, tj. oni koji nastaju zbog krvarenja, imaju udeo od dva miliona u ukupno 15 miliona moždanih udara, koliko se svake godine registruje u svetu.
Hemoragični šlogovi nastaju prskanjem krvnog suda, a najveći rizični faktor da se to desi je visok krvni pritisak, koji slabi zidove krvnih sudova, pa oni pod pritiskom mogu i da puknu.
U poslednjih deset godina prijem ljudi koji su pretrpeli hemoragični šlog u američke bolnice povećan je za 18 odsto, upozorava tim iz Minesote.
Osim sve starijeg stanovništva, smatra se da tome doprinosi i učestalo uzimanje lekova protiv zgrušavanja krvi, koji mogu da izazovu nekontrolisano krvarenje.
Hemoragičnom šlogu su više skloni Amerikanci indijanskog, meksičkog, latinoameričkog, afroameričkog i kineskog porekla nego beli Amerikanci.
(Tanjug/Rojters)