Ukoliko imate problem da se setite neke reči ili gde ste ostavili ključeve, razmislite o tome koliko dugo negujete izvesne nezdrave navike, poručuju francuski stručnjaci iz bolnice Pol Brus u Vilžuifu.
Ukoliko čovek ima problem da se seti neke reči ili gde je ostavio ključeve, na primer, mogao bi da razmisli o tome koliko dugo neguje izvesne nezdrave navike, poručuju francuski stručnjaci iz bolnice Pol Brus u Vilžuifu.
Već su neka ranija istraživanja opadanje misaonih i memorijskih sposobnosti dovodila u vezu sa nezdravim navikama: pušenjem, preteranom upotrebom alkohola, nedovoljnom fizičkom aktivnošću i nedovoljnim konzumiranjem voća i povrća.
Dr Severin Sabia i njene kolege iz pomenute bolnice, su na uzorku od 5.123 odrasle osobe utvrdili da što više navedenih loših navika, to je veći rizik od takozvanog "kognitivnog deficita".
Praćeni muškarci i žene, koji su tokom sedamnaestogodišnjeg perioda akumulirali najviše nezdravih navika, bili su pod tri puta većim rizikom od slabljenja sposobnosti mišljenja i dva puta većim rizikom od opadanja pamćenja, nego oni ispitanici koji su imali najmanje nezdravih navika.
Pošto je uzet u obzir uticaj godina, pola i socijalno-ekonomskog statusa, francuski istraživači su utvrdili da su pušači pod povećanim rizikom da pokažu najgore rezultate na testu pamćenja, verbalnog i matematičkog mišljenja.
I trezvenjaci su imali znatno lošije rezultate nego osobe koje su pile jedno do 14 alkoholnih pića nedeljno, a gore rezultate sklone su da ostvare i osobe koje su jele manje od dve porcije voća i povrća dnevno.
Muškarci i žene koji su prijavili nizak nivo fizičke aktivnosti tokom srednjeg i starijeg životnog doba, takođe su bili pod većim rizikom od kognitivnog deficita.
S obzirom na to da se nezdrave navike mogu menjati, francuski tim se zalaže za veću promociju zdravog životnog stila da bi se ljudi zaštitili od kognitivnog opadanja u kasnijem životnom dobu.
(Tanjug/Rojters, foto: Guliver/Getty Images)
Već su neka ranija istraživanja opadanje misaonih i memorijskih sposobnosti dovodila u vezu sa nezdravim navikama: pušenjem, preteranom upotrebom alkohola, nedovoljnom fizičkom aktivnošću i nedovoljnim konzumiranjem voća i povrća.
Dr Severin Sabia i njene kolege iz pomenute bolnice, su na uzorku od 5.123 odrasle osobe utvrdili da što više navedenih loših navika, to je veći rizik od takozvanog "kognitivnog deficita".
Praćeni muškarci i žene, koji su tokom sedamnaestogodišnjeg perioda akumulirali najviše nezdravih navika, bili su pod tri puta većim rizikom od slabljenja sposobnosti mišljenja i dva puta većim rizikom od opadanja pamćenja, nego oni ispitanici koji su imali najmanje nezdravih navika.
Pošto je uzet u obzir uticaj godina, pola i socijalno-ekonomskog statusa, francuski istraživači su utvrdili da su pušači pod povećanim rizikom da pokažu najgore rezultate na testu pamćenja, verbalnog i matematičkog mišljenja.
I trezvenjaci su imali znatno lošije rezultate nego osobe koje su pile jedno do 14 alkoholnih pića nedeljno, a gore rezultate sklone su da ostvare i osobe koje su jele manje od dve porcije voća i povrća dnevno.
Muškarci i žene koji su prijavili nizak nivo fizičke aktivnosti tokom srednjeg i starijeg životnog doba, takođe su bili pod većim rizikom od kognitivnog deficita.
S obzirom na to da se nezdrave navike mogu menjati, francuski tim se zalaže za veću promociju zdravog životnog stila da bi se ljudi zaštitili od kognitivnog opadanja u kasnijem životnom dobu.
(Tanjug/Rojters, foto: Guliver/Getty Images)