Američki lekari su usavršili nov tip jednokratne vakcine protiv besnila, umesto dosadašnjeg tretmana od šest injekcija u toku jednog meseca.
Američki lekari su usavršili nov tip jednokratne vakcine protiv besnila, umesto dosadašnjeg opšteprihvaćenog tretmana od šest injekcija u toku jednog meseca.
Besnilo, teško virusno obolenje koje napada čoveka posle ujeda zaražene životinje, neizlečivo je i čim se pojave prvi simptomi, a smrtni ishod je praktično neizbežan.
Virus besnila izaziva teška oštećenja mozga i jedini način da se bolest zaustavi je vakcinacija još u fazi perioda inkubacije, koji traje sedam do 14 dana.
Opšteprihvaćena praksa u SAD predviđa šest inekcija tokom 28 dana: pet sa vakcinom i jedne sa imunoglobulinom.
U svetu od besnila svake godine umre od 40.000 do 70.000 ljudi, pri čemu je većina žrtava iz nerazvijenih zemalja, u kojima nastradali često nisu u mogućnosti da isprate standarde vakcinacije i dobiju sve neophodne inekcije zbog komplikovane procedure i visoke cene.
U standardnoj vakcini se koriste inaktivirani virusi besnila, dok vakcina koju je usavršio tim naučnika sa univerziteta Tomas Džeferson, pod rukovodstvom dr Džejmsa Mekgetigena, sadrži žive, ali genetski modifikovane viruse, kojima je odstranjen takozvani matrični gen (M).
"Gen M je jedan od ključnih gena virusa besnila i njegovo odsustvo 'razređuje' životni ciklus virusa. Virus iz vakcine prodire u ćelije, ali ne može uspešno da se širi po organizmu", objašnjava dr Mekgetigen.
On ukazuje da je imunoloski odgovor, izazvan ovim procesom, toliko buran da je jedna inekcija dovoljna. Ova vakcina je, sem toga, jednako efikasna kako u preventivi, tako i posle ujeda zaražene životinje.
Eksperimenti na makaki-rezus majmunima su pokazali da je vakcina izazivala nastanak cetiri puta više protivvirusnih antitela od standardne, dok je aktivni imunološki odgovor trajao 180 dana, prenela je ruska agencija RIA Novosti pozivajući se na američki Časopis o infektivnim bolestima (Journal of Infectious Diseases).
(Tanjug, foto: Guliver/Getty Images)
Besnilo, teško virusno obolenje koje napada čoveka posle ujeda zaražene životinje, neizlečivo je i čim se pojave prvi simptomi, a smrtni ishod je praktično neizbežan.
Virus besnila izaziva teška oštećenja mozga i jedini način da se bolest zaustavi je vakcinacija još u fazi perioda inkubacije, koji traje sedam do 14 dana.
Opšteprihvaćena praksa u SAD predviđa šest inekcija tokom 28 dana: pet sa vakcinom i jedne sa imunoglobulinom.
U svetu od besnila svake godine umre od 40.000 do 70.000 ljudi, pri čemu je većina žrtava iz nerazvijenih zemalja, u kojima nastradali često nisu u mogućnosti da isprate standarde vakcinacije i dobiju sve neophodne inekcije zbog komplikovane procedure i visoke cene.
U standardnoj vakcini se koriste inaktivirani virusi besnila, dok vakcina koju je usavršio tim naučnika sa univerziteta Tomas Džeferson, pod rukovodstvom dr Džejmsa Mekgetigena, sadrži žive, ali genetski modifikovane viruse, kojima je odstranjen takozvani matrični gen (M).
"Gen M je jedan od ključnih gena virusa besnila i njegovo odsustvo 'razređuje' životni ciklus virusa. Virus iz vakcine prodire u ćelije, ali ne može uspešno da se širi po organizmu", objašnjava dr Mekgetigen.
On ukazuje da je imunoloski odgovor, izazvan ovim procesom, toliko buran da je jedna inekcija dovoljna. Ova vakcina je, sem toga, jednako efikasna kako u preventivi, tako i posle ujeda zaražene životinje.
Eksperimenti na makaki-rezus majmunima su pokazali da je vakcina izazivala nastanak cetiri puta više protivvirusnih antitela od standardne, dok je aktivni imunološki odgovor trajao 180 dana, prenela je ruska agencija RIA Novosti pozivajući se na američki Časopis o infektivnim bolestima (Journal of Infectious Diseases).
(Tanjug, foto: Guliver/Getty Images)