Sredovečni muškarci s viškom kilograma mogli bi da budu izloženi većem riziku od problema sa srcem, šloga, pa i od smrti, nego njihovi vitkiji ispisnici, čak i kad nemaju tradicionalne rizične faktore.
Neka ranija istraživanja su sugerisala da, ukoliko odrasle osobe s viškom kilograma ili gojaznošću nemaju i tzv. "metabolički sindrom", njihov rizik od dijabetesa, srčanih bolesti i šloga nije viši nego kod ljudi normalne težine, podsetio je Rojters.
Metabolički sindrom podrazumeva simptome kao što su gojaznost u predelu stomaka, visok pritisak, povećan nivo šećera u krvi, nizak nivo "dobrog", odnosno HDL holesterola i visok nivo triglicerida. Dovoljno je da čovek ima tri od ovih faktora pa da se smatra da pati od metaboličkog sindroma.
Istraživanje koje je na 1.758 švedjana tokom 30 godina obavio tim iz Upsale, predvodjen dr Johanom Arnlovom, je pokazalo da su ljudi bez metaboličkog sindroma, ali koji imaju višak kilograma, izloženi 52 odsto većem riziku od infarkta, šloga i drugih komplikacija od muškaraca normalne težine, dok je kod gojaznih ljudi taj rizik dvostruko veći.
Najvećem riziku su, ipak, izloženi gojazni ljudi koji uz to pate i od metaboličkog sindroma. Rizik od infarkta i šloga, kao i smrtni rizik kod njih je 2,5 puta veći nego kod muškaraca normalne težine, koji ne pate od metaboličkog rizika.
Inače, sam metabolički sindrom negativno deluje i kod muškaraca normalne težine. Oni su pod 63 odsto većim rizikom od infarkta, šloga i stanja koja su s njima u vezi, nego muškarci koji ne pate od metaboličkog sindroma.
Dr Arnlov zaključuje da bi gojazni muškarci u svakom slučaju trebalo da nastoje da oslabe, bez obzira da li pate od metaboličkog sindroma ili ne.
(Tanjug, foto: Guliver/Getty Images)