Oko 500 miliona ljudi širom sveta, jedan na deset odraslih osoba, ima neki oblik oštećenja bubrega sa tendencijom rasta, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare povodom Svetskog dana bubrega.
Doktor Steva Plješa je kazao da u Srbiji ima oko 4.000 bolesnika koji su na dijalizi, a da 1.500 čeka na trnsplantaciju bubrega, istakavši da oni koji boluju od bubrežnih bolesti dobijaju najsavremeniju terapiju.
Prema Plješinim rečima, nefrologe muči preventiva, jer populacija ne shvata da treba da se kontroliše barem jednom godišnje, a pogotovo dijabetičari, osobe sa hipertenzijom, muškarci koji imaju problem sa prostatom i svi koji u porodici imaju bubrežne bolesnike.
"Povišen nivo glukoze u krvi vremenom oštećuje velike i male krvne sudove u telu usled čega dolazi do oštećenja srca, bubrega, oka, nerava, stopala", podvukao je Plješa.
On je dodao da oštećenje bubrega ima 30 do 50 odsto bolesnika sa dijabetesom tipa 1, i 20 do 30 odsto pacijenata sa dijabetesom tipa 2.
Plješa je ukazao da je prvi znak hronične bolesti bubrega kod pacijenata sa dijabetesom pojava povećane količine albumina u urinu (mikroalbuminurija), kada je neophodno da se pacijent javi lekaru.
Doktor Zoran Kovačević je istakao da se život bubrežnih bolesnika može produžiti transplantacijom za koju je potrebno zaveštanje organa.
On je rekao da Srbija ima kvalitetan kadar koji obavlja transplantaciju bubrega, ima prostor i lekove, ali da nedostaje organizovanost struke i građana, jer je Srbija po zaveštanju organa na poslednjem mestu u Evropi.
Povodom Svetskog dana bubrega, kod Ruskog cara u Knez Mihailovoj ulici postavljeni su štandovi na kojima svi zainteresovani do 14 sati mogu dobiti potrebne informacije i štampani materjal sa porukom da je rano otkrivanje bolesti bubrega uslov za uspešno lečenje.
Svetski dan bubrega obeležava se svake godine drugog četvrtka u martu, kada okuplja udruženja zdravstvenih radnika i pacijenata u više od 60 zemalja.
(Tanjug, foto: Guliver/Getty Images)
Prema Plješinim rečima, nefrologe muči preventiva, jer populacija ne shvata da treba da se kontroliše barem jednom godišnje, a pogotovo dijabetičari, osobe sa hipertenzijom, muškarci koji imaju problem sa prostatom i svi koji u porodici imaju bubrežne bolesnike.
"Povišen nivo glukoze u krvi vremenom oštećuje velike i male krvne sudove u telu usled čega dolazi do oštećenja srca, bubrega, oka, nerava, stopala", podvukao je Plješa.
On je dodao da oštećenje bubrega ima 30 do 50 odsto bolesnika sa dijabetesom tipa 1, i 20 do 30 odsto pacijenata sa dijabetesom tipa 2.
Plješa je ukazao da je prvi znak hronične bolesti bubrega kod pacijenata sa dijabetesom pojava povećane količine albumina u urinu (mikroalbuminurija), kada je neophodno da se pacijent javi lekaru.
Doktor Zoran Kovačević je istakao da se život bubrežnih bolesnika može produžiti transplantacijom za koju je potrebno zaveštanje organa.
On je rekao da Srbija ima kvalitetan kadar koji obavlja transplantaciju bubrega, ima prostor i lekove, ali da nedostaje organizovanost struke i građana, jer je Srbija po zaveštanju organa na poslednjem mestu u Evropi.
Povodom Svetskog dana bubrega, kod Ruskog cara u Knez Mihailovoj ulici postavljeni su štandovi na kojima svi zainteresovani do 14 sati mogu dobiti potrebne informacije i štampani materjal sa porukom da je rano otkrivanje bolesti bubrega uslov za uspešno lečenje.
Svetski dan bubrega obeležava se svake godine drugog četvrtka u martu, kada okuplja udruženja zdravstvenih radnika i pacijenata u više od 60 zemalja.
(Tanjug, foto: Guliver/Getty Images)