Ovo otkriće može da pomogne naučnicima da pronađu nove načine borbe protiv prve bakterije - stafilokoke aureus (s. aureus) koja je poslednjih godina sve opasnija jer stiče otpornost na mnoge jake antibiotike.

Tako je nastala i takozvana "na meticilin otporna stafilokoka aureus" (MRSA), koja zadaje velike probleme lekarima jer je odgovorna za mnoge infekcije koje je teško lečiti.

MRSA naročito zadaje glavobolje u bolnicama, kod pacijenata s otvorenim ranama, invazivnim uređajima ili oslabljenim imunološkim sistemom.

U istraživanju obavljenom na tokijskom Univerzitetu Džikei ispitano je 88 dobrovoljaca i utvrđeno je da kod 60 odsto njih nema s. aureus u nosnoj šupljini.

Daljim analizama je ustanovljeno da u nosnoj šupljini ovih ispitanika obitava jedan podtip bakterije stafilokoke epidermis (s. epidermis), koja proizvodi izvestan enzim sposoban da uništi s. aureus.

"Ovi nalazi ukazuju da bi kod ljudi prisustvo s. epidermis u nosnoj šupljini moglo da bude odlučujući faktor za odsustvo kolonizacije s. aureus", objavio je japanski tim u stručnom časopisu "Nejčer".

Vođa ovog istraživanja, Tadajuiki Ivase, napominje da je enzim s. epidermis u njihovom istraživanju bio u stanju da uništi i na više lekova otpornu bakteriju, kao što je MRSA.

Ovo otkriće moglo bi da vodi razvoju novih terapeutskih sredstava, kojima bi se sprečila kolonizacija s. aureus i infekcija ovom bakterijom.

Oko 20 odsto svetskog stanovništva su dugoročni nosioci bakterije s. aures, koja se često može naći u nosnoj šupljini. Ova bakterija može da izove manja oboljenja kao što su bubuljice i čirevi, ali i meningitis, zapaljenje pluća i septikemiju.

(Tanjug)