Džangrizavi ljudi su mnogo bolji od veseljaka u donošenju odluka i retko su lakoverni.
Loše raspoloženje pomaže ljudima da budu konkretniji i prilagodljiviji u ophođenju sa svetom, a time i uspešniji, zaključak je grupe australijskih istraživača sa Univerziteta Novog Južnog Velsa.
Napad mrzovolje nas zapravo podstiče da jasnije razmišljamo, istakao je vođa tima profesor Džo Frogas za Australijski naučni magazin.
Džangrizavi ljudi su mnogo bolji u donošenju odluka i retko su lakoverni.
Dok vedro raspoloženje podstiče kreativnost, fleksibilnost, saradnju i brzo povezivanje misli, depresivno pak izoštrava koncentraciju i pomaže nam da pažljivije posmatramo svet oko sebe, objasnio je Forgas, prenosi Bi-B-Si.
Istraživači su, takođe, ustanovili da se mrzovoljni ljudi lakše suočavaju sa više zahtevnih situacija zbog načina na koji mozak "prevodi informacije stvarajući strategije".
Profesor Forgas je od volontera tražio da pogledaju nekoliko filmova i povežu ih sa pozitivnim i negativnim događajima u njihovom životu kako bi ih doveo u različita raspoloženja. Zatim je od njih tražio da reše seriju psiholoških zadataka. Oni koji su bili loše raspoloženi napravili su manje grešaka i bolje su se sporazumevali od onih koji su bili vedro raspoloženi.
"Pokazalo se da srednje loše raspoloženje pomaže ljudima da budu konkretniji i prilagodljiviji u komunikaciji, a time i uspešniji", naveo je profesor Forgas.
Prethodna istraživanja pokazala su i da vremenske prilike slično deluju na ljude. Tako sumorno, kišno vreme izoštrava pamćenje, dok vedar sunčan dan ljude čini zaboravnim.
(Tanjug)