Osećanje beznađa kod žena povećava rizik od šloga i bolesti srca, ustanovili su američki stručnjaci Univerziteta u Minesoti.
Inače zdrave žene, koje hronično osećaju beznađe, češće imaju naslage u vratnim arterijama koje mogu da izazovu šlog, a veruje se da su izloženije i srčanim bolestima, prenosi sajt Stetoskop.
Mnoge studije su dovodile u vezu depresiju i povećan rizik od srčanih oboljenja, a neke su ukazale da optimizam može da predstavlja i prevenciju od ovih bolesti.
Međutim, američki tim nije želeo da se bavi depresivnim ženama kod kojih postoji opštiji problem sa spavanjem, apetitom i ukupnim raspoloženjem nego samo onima koje tokom dužeg vremena osećaju beznađe.
U njihovom istraživanju učestvovalo je 559 žena, prosečne starosti 50 godina, koje nisu patile od kardiovaskularnih bolesti niti su imale povišen pritisak.
Eventualno beznađe ispitanica mereno je upitnikom o budućnosti i ličnim ciljevima, dok je kontrola zdravlja uključivala i proveru debljine vratnih arterija uz pomoć ultrazvuka.
Utvrđeno je da su arterije deblje u proseku za 0,02 mm kod onih žena koje su izrazile beznađe u pogledu budućnosti i realizacije ličnih ciljeva, što predstavlja medicinski značajnu razliku, čak i kada se u obzir uzmu i drugi rizični faktori kao što su godine, rasa, prihodi i slično.
Rukovodilac istraživanja dr Suzan Everson - Rouz ističe da su nužne dodatne studije koje bi otkrile do kakvih psiholoških promena dolazi kod žena koje osećaju dugotrajno beznađe i kako te promene deluju na organizam.
Dodatna isptivanja mogla bi da uključe i praćenje nivoa kortizola, poznatog kao hormon stresa, ali u svakom slučaju žene koje tokom dužeg perioda osećaju beznađe trebalo bi da znaju da to može loše da deluje i na njihovo fizičko zdravlje i da traže pomoć, kaže Everson-Rouz.
(Tanjug)
Mnoge studije su dovodile u vezu depresiju i povećan rizik od srčanih oboljenja, a neke su ukazale da optimizam može da predstavlja i prevenciju od ovih bolesti.
Međutim, američki tim nije želeo da se bavi depresivnim ženama kod kojih postoji opštiji problem sa spavanjem, apetitom i ukupnim raspoloženjem nego samo onima koje tokom dužeg vremena osećaju beznađe.
U njihovom istraživanju učestvovalo je 559 žena, prosečne starosti 50 godina, koje nisu patile od kardiovaskularnih bolesti niti su imale povišen pritisak.
Eventualno beznađe ispitanica mereno je upitnikom o budućnosti i ličnim ciljevima, dok je kontrola zdravlja uključivala i proveru debljine vratnih arterija uz pomoć ultrazvuka.
Utvrđeno je da su arterije deblje u proseku za 0,02 mm kod onih žena koje su izrazile beznađe u pogledu budućnosti i realizacije ličnih ciljeva, što predstavlja medicinski značajnu razliku, čak i kada se u obzir uzmu i drugi rizični faktori kao što su godine, rasa, prihodi i slično.
Rukovodilac istraživanja dr Suzan Everson - Rouz ističe da su nužne dodatne studije koje bi otkrile do kakvih psiholoških promena dolazi kod žena koje osećaju dugotrajno beznađe i kako te promene deluju na organizam.
Dodatna isptivanja mogla bi da uključe i praćenje nivoa kortizola, poznatog kao hormon stresa, ali u svakom slučaju žene koje tokom dužeg perioda osećaju beznađe trebalo bi da znaju da to može loše da deluje i na njihovo fizičko zdravlje i da traže pomoć, kaže Everson-Rouz.
(Tanjug)