Francuska naučnica, pronalazač HIV virusa Fransoaz Bare-Sinusi, je uverena da će za ovu bolest biti pronađena vakcina.
"Lično ne volim reč izlečenje, jer to znači da se virus u potpunosti ukloni iz tela. To je kod HIV virusa jako teško, čak i nemoguće. Ja radije govorim o funkcionalnom izlečenju. Naš prioritetni cilj je da smanjimo veličinu virusnog rezervoara, da oboleli svoju infekciju i bez stalne terapije, kao što je to sada potrebno, imaju pod kontrolom.
To bi već bilo savršeno. Bilo bi savršeno za pojedinca, jer bi imao isti kvalitet života kao i svaki drugi, i za društvo, zato što ne bi došlo do infekcije", naglasila je Bare-Sinusi.
Aktuelna terapija je efikasna, ali inficirani moraju doživotno da se izlažu tretmanu, dodala je ona, ukazujući da je i jako skupo da se svim inficiranim omogući pristup lekovima.
"Potrebna nam je nova terapeutska strategija, koja bi bila jeftinija i sa manje nuspojava. Možemo trenutno stopu smrtnosti od HIV da smanjimo za više od 85 odsto, ali deo pacijenata pati od teških nus-pojava", rekla je Bare-Sinusi.
Ona je dalje priznala da je 1983. kada je otkrila HIV virus bila veoma naivna, smatrajući da će biti lako da se razvije terapija.
"Da je virus tako kompleksan to nismo ni moglo zamisliti", ukazala je Bare-Sinusi.
Od side se leči više od 5,2 miliona ljudi
Broj ljudi obolelih od side koji uzimaju lekove protiv te bolesti popeo se ove godine na 5,2 miliona, što je porast od rekordnih 1,2 miliona u odnosu na prošlu godinu, saopštila je u ponedeljak Svetska zdravstvena organizacija (SZO)."Između 2003. i 2010. broj pacijenata koji primaju lekove protiv retrovirusa HIV porastao je 20 puta", naveo je direktor odseka SZO za sidu i HIV Gotfrid Hirnšal. On kaže da je to najveće je dosadašnje povećanje na godišnjem nivou.
On je u nedavnom intervjuu za agenciju AP ocenio da taj skok može da se pripiše poboljšanom pristupu lečenju od side širom planete.
Hirnšal je dodao da je najveći progres postignut u zemljama podsaharske Afrike, i to upravo zato što je u njima došlo do značajnog poboljšanja u pristupu lečenju.
Ne samo da su afrički lideri shvatili ozbiljnost situacije i pokazali političku volju da suzbiju tu opaku bolest već je od velikog značaja bila i međunarodna solidarnost da se prikupi dovoljno novca za finansiranje zdravstvenih projekata u toj oblasti, ocenio je taj visoki zvaničnik SZO.
"Ali to nije kraj. Dug je još put pred nama", upozorio je Hirnšal, koji trenutno prisustvuje Međunarodnoj konferenciji o sidi, koja je u nedelju uveče počela u austrijskoj prestonici Beču.
S druge strane, naveo je on, u istočnoj Evropi se proporcionalno manje ljudi leči od side nego u ostalim delovima sveta, jer oboleli narkomani uglavnom nemaju pristup lečenju.
Dok u Africi od side uglavnom boluju heteroseksualci, u istočnoj Evropi veliki broj inficiranih su narkomani, ukazao je Hirnašal i dodao da će kompletni globalni izveštaj biti objavljen u septembru.
Siromaštvo, a ne rasa, presudno za oboljevanje
Siromaštvo je jedan od najvažnijih faktora koji utiču na to da li će se heteroseksualci koji žive u gradovima zaraziti virusom HIV-a, rezultati su danas objavljenog izveštaja američkog Centra za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC).U izveštaju koji je objavljen na Međunarodnoj konferenciji o sidi u Beču, ukazuje se da u nekim urbanim predgrađima hara prava epidemija zaraze HIV-om, a broj zaraženih heteroseksualaca u tim kvartovima je dvaput veći od heteroseksualaca koji žive u istoj sredini ali imaju više novca.
Naučnici su utvrdili da rasa ne igra nikakvu ulogu kada se radi o mogućnosti zaraze HIV-om, jer ne postoje naročite razlike između crnaca, belaca ili Hispanoamerikanaca.
Ova studija je najzad dokazala dugotrajno uverenje američkih naučnika da siromaštvo igra presudnu ulogu u širenju epidemije side, iako su neka istraživanja u, na primer, Tanzaniji, Keniji i drugim afričkim zemljama, pokazala da postoji veća opasnost da virusom HIV-a budu inficirani bogati nego siromašni.
Direktor odseka za HIV i sidu CDC-a Džonatan Mermin ocenio je da su dosadašnje studije o sidi sprovođene u SAD propuštale da dovedu u vezu tu bolest sa siromaštvom.
One su se najčešće usredsređivale na uticaj rase, seksualne orijentacije ili sklonosti drogama na oboljevanje od side.
Studija je pokazala da je kod 2,4 odsto ljudi koji žive ispod linije siromaštva, odnosno u 2007. im je godišnji prihod bio manji od 10.000 dolara, utvrđeno da su inficirani HIV-om. To, grubo rečeno, znači da je jedna od 42 osobe inficirana.
Nasuprot tome, samo 1,2 odsto ljudi, odnosno jedan u 83, koji žive u istim opštinama ali imaju veće prihode, zaraženo je sidom, pokazalo je istraživanje.
Prema ciframa iz 2006. jedan od 272 Amerikanca je inficiran HIV-om. Drugim rečima, više od 1,1 milion Amerikanaca živi sa tim virusom. Zvaničnici CDC-a su naveli da je njihov broj porastao od 2006.
Zvaničnici veruju da je od devedesetih broj inficiranih HIV-om u SAD godišnje rastao za oko 55.000.
Na početku Konferencije i protest i bal
Međunarodna konferencija za borbu protiv side počela je u nedelju popodne u Beču protestima više stotina ljudi nezadovoljnih zbog neispunjenih obećanja."Održite obećanja, želimo da živimo", skandirali su demonstranati sa transparentima, sirenama i megafonima ispred bečkog sajmišta u kojem se održava međunarodni skup koji do 23. jula okuplja oko 25.000 učesnika iz čitavog sveta.
"Neispunjena obećanja ubijaju - Za sidu se mora platiti", uzvikivali su demonstranti koji strahuju da bi na sledećem donatorskom sastanku za "Globalni fond za borbu protv side, malarije i tuberkuloze" moglo doći do smanjenja obećanih sredstava.
Inače, na Konferenciji će učestvovati više od 20.000 ljudi, među kojima su istraživači, naučnici, članovi raznih udruženja i oboleli.
"Bogate zemlje prošle godine nisu imale problema da nađu milijarde dolara za spasavanje banaka Vol Strita", rekao je na otvaranju predsednik Međunarodnog udruženja za sidu Hulio Montaner, koji predsedava skupom. Montaner je ocenio da bogate zemlje nisu pokazale političku volju da svaki oboleli dobije pristup lečenju protiv side.
Prema njegovim rečima, lideri Grupe osam najrazvijenijih zemalja sveta (G8) nisu se na nedavnom samitu obavezali i garantovali takozvani "univerzalni pristup" terapiji.
Izvršni direktor Svetskog fonda protiv side Mihail Kazačkin je izrazio zabrinutost zbog obećanja zemalja donatora u naredne tri godine. Te zemlje su obećale između 13 i 20 milijardi dolara za fondove za borbu protiv side.
U centru pažnje biće posebno situacija u istočnoj Evropi i centralnoj Aziji, gde se, kako ističu stručnjaci, sida trenutno ekstremno brzo širi.
U utorak uveče, kako najavljuju organizatori, predviđeno je održavanje marša za ljudska prava u centru Beč, na kojem će govoriti i ambasador UN za borbu protiv side, poznata pevačica Eni Lenoks.
Kao svojevrsni uvod u tu veliku konferenciju, sinoć je uz prisustvo mnogih svetskih zvezda održan tradicionalni bal, ovog puta pod motom "Zemlja", a kao i svake godine gosti su došli u kostimima.
"Živeti sa sidom nije jednostavno", istakla je predsedavajuća Međunarodnom konferencijom o sidi Brigite Šmit, koja je ukazala da imati sidu znači biti izložen stigmatizaciji i diskriminaciji.
Do kraja 2008. se širom sveta oko 60 miliona ljudi inficiralo HIV virusom. Pandemija je od izbijanja odnela već 25 miliona života, a samo 2008. od ove bolesti umrlo je oko dva miliona ljudi.
Trenutno oko 33,4 miliona ljudi živi sa HIV virusom odnosno sidom.
(agencije/MONDO)