Bolesti srca i krvnih sudova vodeći su uzroci prevremene radne nesposobnosti i smrtnosti, a prevencija i zdrav način života jedan su od načina da se one smanje, rečeno je u četvrtak na otvaranju stručnog skupa "Smanjite rizik na poslu - vaše srce je u vašim rukama" u Privrednoj komori Srbije.
Dr Nataša Mickovski sa Instituta za javno zdravlje Srbije kazala je da su kardiovaskularne bolesti u svetu u stalnom porastu i da svake godine od njih umre 17 miliona ljudi, a tim oboljenjima su najviše pogođene zemlje u razvoju i tranziciji, i nerazvijene.
Prema njenim rečima, kardiovaskularne bolesti su jedan od vodećih uzroka smrti i u Srbiji, a od 104.000 umrlih u 2009. godini, više od 56.000 je imalo neku od kardiovaskularnih bolesti.
Svaki osmi stanovnik Srbije uzrasta od 20 do 64 godine života umre od srčanih oboljenja.
Dr Mickovski je podsetila da su neki od faktora rizika pušenje, hipertenzija, fizička neaktivnost, kao i dijabetes.
Prema njenim rečima, istraživanje zdravlja stanovnika iz 2006. godine pokazalo je da je hipertenzije sada učestalija, nego što je to pokazalo istraživanje obavljeno 2000. godine.
Fizička aktivnost stanovništva, prema ovom istraživanju, smanjena je, a sve više stanovništva praktikuje ''sedenterni vid posla i života'' koji uključuje radno mesto na kojem se najviše vremena sedi.
Ohrabruje činjenica da je u istom periodu učestalost pušenja smanjena za šest odsto, navela je dr Mickovski.
Prof. dr Petar Seferović iz Kliničkog centra Srbije ukazao je da je arterijska hipertenzija sve učestalija u Srbiji i da je važno kontrolisati faktore rizika.
On je rekao da na svakih 18 minuta u Srbiji jedna osoba umre usled kardiovaskularnih oboljenja i da je od 2001. do 2005. godine stopa smrtnosti porasla za 14 odsto kod žena, a za 10 odsto kod muškaraca.
Direktor Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje u ostavci Svetlana Vukajlović kazala je da je ta ustanova u 2009. godini za lečenje tih bolesti izdvojila 70 milijardi dinara, što čini 40 odsto ukupnih troškova RZZO-a.
Prema njenim rečima, 11 milijardi je potrošeno za lekove koji se izdaju na recept, a za ugradni materijal na kardiohirurgiji troškovi su iznosili 1, 5 milijardu dinara.
Vukajlovićeva je dodala 1,1 milion stanovnika starijih od 61 godinu pije lekove za za kardiovaskularna oboljenja.
Ona je kao loše ocenila to što se hipretenzija kasno otkriva odnosno, da ima veliki broj onih koji imaju hipertenziju, ali ne odlaze da je leče na vreme.
Skup "Smanjite rizik na poslu-vaše srce je u vašim rukama" održan je u organizaciji Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", Privredne komora Srbije i evropskog Velnes Instituta povodom desetogodišnjice obeležavanja Međunarodnog dana srca.
(Tanjug)
Prema njenim rečima, kardiovaskularne bolesti su jedan od vodećih uzroka smrti i u Srbiji, a od 104.000 umrlih u 2009. godini, više od 56.000 je imalo neku od kardiovaskularnih bolesti.
Svaki osmi stanovnik Srbije uzrasta od 20 do 64 godine života umre od srčanih oboljenja.
Dr Mickovski je podsetila da su neki od faktora rizika pušenje, hipertenzija, fizička neaktivnost, kao i dijabetes.
Prema njenim rečima, istraživanje zdravlja stanovnika iz 2006. godine pokazalo je da je hipertenzije sada učestalija, nego što je to pokazalo istraživanje obavljeno 2000. godine.
Fizička aktivnost stanovništva, prema ovom istraživanju, smanjena je, a sve više stanovništva praktikuje ''sedenterni vid posla i života'' koji uključuje radno mesto na kojem se najviše vremena sedi.
Ohrabruje činjenica da je u istom periodu učestalost pušenja smanjena za šest odsto, navela je dr Mickovski.
Prof. dr Petar Seferović iz Kliničkog centra Srbije ukazao je da je arterijska hipertenzija sve učestalija u Srbiji i da je važno kontrolisati faktore rizika.
On je rekao da na svakih 18 minuta u Srbiji jedna osoba umre usled kardiovaskularnih oboljenja i da je od 2001. do 2005. godine stopa smrtnosti porasla za 14 odsto kod žena, a za 10 odsto kod muškaraca.
Direktor Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje u ostavci Svetlana Vukajlović kazala je da je ta ustanova u 2009. godini za lečenje tih bolesti izdvojila 70 milijardi dinara, što čini 40 odsto ukupnih troškova RZZO-a.
Prema njenim rečima, 11 milijardi je potrošeno za lekove koji se izdaju na recept, a za ugradni materijal na kardiohirurgiji troškovi su iznosili 1, 5 milijardu dinara.
Vukajlovićeva je dodala 1,1 milion stanovnika starijih od 61 godinu pije lekove za za kardiovaskularna oboljenja.
Ona je kao loše ocenila to što se hipretenzija kasno otkriva odnosno, da ima veliki broj onih koji imaju hipertenziju, ali ne odlaze da je leče na vreme.
Skup "Smanjite rizik na poslu-vaše srce je u vašim rukama" održan je u organizaciji Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", Privredne komora Srbije i evropskog Velnes Instituta povodom desetogodišnjice obeležavanja Međunarodnog dana srca.
(Tanjug)