Operacije u Kliničkom centru Srbije neće biti estetske, niti za "masovnu upotrebu" već isključivo za ljude kojima gojaznost ozbiljno ugrožava zdravlje
"Gojaznost je ozbiljan zdravstveni problem. Prema podacima Ministarstva zdravlja u Srbiji je 18 odsto populacije gojazno, a još 33 odsto ima prekomernu težinu. Epidemija gojaznosti započela je
osamdesetih godina prošlog veka, a podaci za našu zemlju ne razlikuju se mnogo od susednih evropskih zemalja", rekao je agenciji Beta dr Micić koji je i inicirao otvaranje centra.
Dr Micić je predsednik srpske Asocojacije za sprečavanje gojaznosti u okviru Evropske asocijacije, koja je suočena sa posledicama gojaznosti po zdravlje nacija, inicirala lečenje i utvrdila kriterijume koje zdravstveni centar treba da ispunjava da bi lečenje gojaznosti bilo efikasno.
"Centar se bazično sastoji od nutricionista, endokrinologa, psihijatara, psihologa i barijatrijskih hirurga. Po potrebi se konsultuju genetičari, specijalisti za hormonske anlize, rendtgenolozi. Nije potrebno da sve bude pod jednim krovom, ali pokazalo se efikasnim da bude u okviru jednog kliničkog centra", kaže dr Micić.
Centar radi od početka leta, a očekuje se da će u februaru naredne godine raditi u punom kapacitetu.
Za lečenje je obavezan uput matičnog lekara, jer je "lekar primarne zdravstvene zaštite prvi u nizu koji pokreće zdravstvenu zaštitu, on mora da prepozna rizike kod pacijenta".
"Nameravamo da lečimo ljude čiji je indeks telesne mase preko 35 i spadaju u viši stepen gojaznosti. Bolesnici treba da se jave Informativnom pulu u zgradi Polikrinike KCS, a posle obavljenih pregleda i analiza procedura se završava pozivom na konzilijum koji određuje terapiju", kazao je dr Micić.
Gojaznost može da se leči redukcionom dijetom i povećanjem fizičke aktivnosti, primenom nekih medikamenata, ali i hiruškim intervencijama kojima se sprečava apsorpcija suvišne hrane.
Bolesnicima kod kojih druge terapije ne dovedu do rezultata, a imaju udružene bolesti kao što su dijebetes tipa dva, povišen nivo masti u krvi, povišen krvni pritisak ili srčana oboljenja, savetovaće se
hirurgija, dodao je dr Micić naglašavajući da je reč o malom broju pacijenata.
U planu su neinvazivne, laporoskopske operacije, ali i radikalni hiruški zahvati. U prvom slučaju se oko želuca postavlja prsten koji sprečava prekomeran unos hrane. Radikalnije hirurške intervencije podrazumevaju izbacivanje dela želuca ili creva pacijenta.
Hiruški tim predvodiće direktor KCS dr Đorđe Bajec.
U Srbiji su već rađene operacije ovog tipa u Novom Sadu i Nišu, ali i na privatnim klinikama. Za ovaj tip lečenja neophodno je odobrenje Ministarstva zdravlja, a uprava KCS je predložila Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje pokriće dela troškova pošto je reč o skupim intervencijama.
Prema iskustvu stranih klinika, uspešnost operativnog lečenja gojaznosti je vrlo visoka. Na klinici u Oslu, gde su stručnjaci KCS bili na usavršavanju, pacijenti posle hiruškog zahvata izgube između 18 i 25 odsto indeksa telesne mase.
"Ukoliko ima indeks 60, pacijent može da redukuje indeks na 35. Ne postiže se idealna telesna težina, ali se značajno smanjuje, a mi znamo da takav stepen sniženja strahovito utiče na smanjenje komorbiditeta (udruženih bolesti) i poboljšava prognozu bolesnika", kazao je dr Micić.
Primera radi, novootkriveni gojazni bolesnici sa tipom dva šećerne bolesti mogu da očekuju izlečenje dijabetesa 75 do 90 odsto.
"Strahovito puno se uštedi na troškovima lečenje komorbiditeta", kazao je dr Micić i naglasio da operacije u ovom centru neće biti estetske, niti za "široku masovnu upotrebu" već isključivo za ljude kojima gojaznost ozbiljno ugrožava zdravlje.
(Beta)