Kruške kuvane na pari, masaže biljnim preparatima, čaj od đumbira sa limunom i trljanje tela novčićem samo su neke od tradicionalnih metoda lečenja gripa.
Tim metodama starije osobe radije pribegavaju nego da se vakcinišu, pokazalo je istraživanja čiji su rezultati objavljeni u časopisu "Journal of Advanced Nursing".
Grupa naučnika sa Univerziteta u Hongkongu obavila je istraživanje kako bi ustanovila razloge zbog kojih je u mnogima zemljama nemoguće dostići ciljanih 75 odsto pokrivenosti vakcinom protiv sezonskog gripa koju preporučuje Svetska zdravstvena organizacija (SZO).
Oni su otkrili da se osobe koje odbijaju da se vakcinišu često oslanjaju na stare, "babske" načine lečenja kao i na dobre higijenske navike.
Istraživači su analizirali podatke devet zemalja raznih kultura, zdravstvenih službi i sistema vakcinacije - Indonezije, Kine, Brazila, Nigerije, Grčke, Turske, Južne Koreje, Velike Britanije i Kanade.
Ispitivanjem osoba starijih od 65 godina ustanovili su da se dve trećine njih redovno vakciniše, i to najviše u Kanadi (93 odsto), a najmanje u Nigeriji (31 odsto).
Vakcinišu se uglavnom osobe koje u gripu vide ozbiljnu opasnosti i kod kojih je ova bolest ranije izazvala komplikacije.
Vakcinu rado primaju i one osobe koje ne žele da zaraze porodicu, a mogu da je prijušte kada nije besplatna.
Oni koji odbijaju da se vakcinišu smatraju da ne spadaju u rizičnu grupu, nemaju poverenje u efikasnost vakcine, ili prosto su ubeđeni da je dovoljno što se pridržavaju osnovnih načela higijene i zdrave ishrane.
I u Srbiji je interesovanje za vakcinaciju protiv gripa tradicionalno slabo. Više o tome pročitajte OVDE.
(Tanjug)
Grupa naučnika sa Univerziteta u Hongkongu obavila je istraživanje kako bi ustanovila razloge zbog kojih je u mnogima zemljama nemoguće dostići ciljanih 75 odsto pokrivenosti vakcinom protiv sezonskog gripa koju preporučuje Svetska zdravstvena organizacija (SZO).
Oni su otkrili da se osobe koje odbijaju da se vakcinišu često oslanjaju na stare, "babske" načine lečenja kao i na dobre higijenske navike.
Istraživači su analizirali podatke devet zemalja raznih kultura, zdravstvenih službi i sistema vakcinacije - Indonezije, Kine, Brazila, Nigerije, Grčke, Turske, Južne Koreje, Velike Britanije i Kanade.
Ispitivanjem osoba starijih od 65 godina ustanovili su da se dve trećine njih redovno vakciniše, i to najviše u Kanadi (93 odsto), a najmanje u Nigeriji (31 odsto).
Vakcinišu se uglavnom osobe koje u gripu vide ozbiljnu opasnosti i kod kojih je ova bolest ranije izazvala komplikacije.
Vakcinu rado primaju i one osobe koje ne žele da zaraze porodicu, a mogu da je prijušte kada nije besplatna.
Oni koji odbijaju da se vakcinišu smatraju da ne spadaju u rizičnu grupu, nemaju poverenje u efikasnost vakcine, ili prosto su ubeđeni da je dovoljno što se pridržavaju osnovnih načela higijene i zdrave ishrane.
I u Srbiji je interesovanje za vakcinaciju protiv gripa tradicionalno slabo. Više o tome pročitajte OVDE.
(Tanjug)