Neznatno više od polovine odraslih u EU, odnosno 50,1 odsto, ima višak telesne težine ili su i formalno gojazni, što predstavlja pritisak na njihovo zdravlje, na zdravstveni sistem njihove zemlje i na privredu uopšte, ukazuje zajednički izveštaj Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i Komisije EU.

U većini država članica EU stopa gojaznosti se u poslednjih 20 godina više nego udvostručila, a i svako sedmo dete ima višak kilograma ili je gojazno, s tim što treba očekivati i dalje pogoršavanje situacije, a prenosi Rojters.

Jedna nedavna engleska studija ukazuje da će se zdravstveni i drugi troškovi zemlje zbog viška kilograma i gojaznosti stanovništva između 2007. i 2015. verovatno povećati za 70 odsto.

U izveštaju OECD-a i Komisije EU se naglašava da su deca koja imaju problem s kilogramima pod većim rizikom da kasnije u životu budu lošeg zdravlja, na primer da obole od srčanih bolesti, dijabetesa, nekih vrsta raka, artritisa, astme, da imaju umanjen kvalitet života pa čak i da prerano umru.

Procenat i formalno gojaznog stanovništva varira od ispod deset odsto u Rumuniji, do preko 20 odsto u Britaniji, Irskoj i Malti. U proseku gojaznih u zemljama članicama EU ima preko 15 odsto.

Bolji uslovi života i napredak medicine ipak su omogućili da se na rođenju očekivani životni vek u EU poveća za šest godina između 1980. i 2007. godine - sa prosečno 72 na 78 godina.

Manji procenat pušača i umerenije konzumiranje alkohola je dovelo do smanjenja smrtnosti od srčanih bolesti, iako je to još uvek najčešći uzrok smrti - sa udelom u 2008. od 40 odsto u svim slučajevima smrti u Uniji.

Drugi vodeći uzrok smrtnosti u EU je rak, sa udelom od 28 odsto. Najviše smrti od raka se beleži u Danskoj, pa zatim Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji. Najmanja smrtnost od raka se registruje na Kipru, a potom u Finskoj i Švedskoj.

(Tanjug)