Državna sekretarka Ministarstva zdravlja Nevena Karanović predstavljajući te rezultate, navela je da su te bolesti uzrok oko 57 odsto ukupnog broja smrtnih ishoda i da su u porastu u poslednjih 20 godina zbog promene stila življenja.

"Rezultati pokazuju da je za 13,6 odsto smanjena iznenadna smrtnost od bolesti srca i krvnih sudova, a prve rezultate u oblasti sprovođenja kontinuiranog programa prevencije očekujemo za pet do deset godina", kazala je Karanovićeva na konferenciji za novinare.

Ona je podsetila da su te bolesti vodeći uzrok smrtnosti i da se ulažu maksimalni napori da se to promeni.

Prema rečima Karnovićeve, smanjene su liste čekanja na operacije srca, otvoreno je novo kardiohiruško odeljenje u Kliničkom centru u Nišu, a usvojene je i zakon o zaštiti od duvanskog dima.

Kardiohirug Dušan Velimirović je naveo da je oko 2.300 ljudi u Srbiji trenutno na listama čekanja za operaciju srca, ali da se broj pacijenata i vreme čekanja na intervenciju razlikuje po ustanovama.

Prema njegovim rečima u nekim ustanovama se čeka između godinu i dve dana, a u Kliničkom centru Srbije i Institutu u Sremskoj Kamenici između četiri i šest meseci.

Velimirović je kazao da je tokom prošle godine urađeno 5.120 tih operacija.

Predsednica Udruženja keriologa Srbije Zorana Vasiljević je rekla da je ključno da se čovek čim oseti tegobe javi lekaru, jer je "najvažnije reagovati u prva tri sata".

"Oko 13.000 pacijenata godišnje se pregleda u 54 koronarne jedinice u Srbiji", navela je ona.

Profesor Miodrag Ostojić je istakao da pacijenti sa bolovima u grudima treba uvek da se obraćaju Hitnoj pomoći i da ne dolaze privatnim prevozom u zdravstvene centre, jer su prvi minuti najvažniji za reakciju, a Hitna pomoć ima adekvatnu opremu za tu reakciju

On je ocenio da su dostignuća kardiologa iz Srbije velika u pogledu obavljenih intervencija i pregleda, ali i da uvek može bolje.

"U poređenju sa razvijenim zemljama uradili smo mnogo, ali volim da kažem da uvek može više", kazao je Ostojić.

(Beta)