Snabdevenost apotekama u Beogradu lekovima zadoljavajuća, iako postoji deficit određenih vrsta medikamenata za koje su obezbeđene alternative, rekla je direktorka Apoteka "Beograd" Olivera Gordić.
"Situacija nije alarmantna u odnosu na prošlu godinu kada su se procenti deficita kretali između 0, 4 do jedan odsto, a ove godine iznose oko 2,3 odsto", kazala je Gordić. Ona je dodala da je ta ustanova odlučila da se ti deficiti spreče kupovinom lekova za period od tri do četiri meseca iz sopstvenih sredstava.
Gordić je kazala da je dobro to što za svaki od lekova koji nedostaju postoji alternativa koja se može koristiti za lečenje.
"Trudimo se da u dogovoru sa lekarima i pacijentima pronađemo adekvatnu terapiju za pacijente", navela je Gordić i izrazila nadu da će proizvođači koji imaju zakonske obaveze u snabdevanju tu obavezu ispoštovati, kupiti sirovine i obezbediti tržište medikamentima.
Ona je navela da je ova godina "malo teža nego prethodna" jer postoje veliki dugovi dobavljača prema proizvođačima i problem u plaćanju od strane Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje (RZZO).
Gordić je izazila bojazan da bi taj problem mogao da potraje jer RZZO produžava period plaćanja, ali da uprkos tome apoteke nemaju ozbiljnijih problema u snabdevanju.
Govoreći o rezultatima rada Apoteka "Beograd" prošle godine, Gordić je navela da su uvedeni evropski standardi kako bi se zaštititili pacijenti, zaposleni, ali i očuvala životna sredina.
U tom pogledu ukolonjeno je 14 tona farmaceustkog otpada koji se nakupljao 40 godina u apotekama.
Ona je kazala da se zato u narednom periodu ne očekuje veće gomilanje farmaceutskog otpada.
Prema njenim rečima, predviđeno je da u narednom periodu pacijenti lekove donose u apoteke kako bi se posle adekvatno uništavali i kako ne bi završavali u prirodi.
„Za sada nisu određene sve aktivnosti koje između ostalog podrazumevaju da treba da se formiraju određeni akcioni planovi radi preciziranja ko će od apoteka preuzimati taj otpad budući da se procenjuje da lekovi čine više od 70 odsto ukupnog otpada koji se nalazi u domaćinstvima“, kazala je sagovornica Tanjuga.
Ona je navela da će to biti velika količina lekova i da je neophodno da se načini kompletna dokumentacija, odnosno plan preuzimanja od apoteke kako bi se odredilo gde će se čuvati pre izvoza u inostranstvo jer Srbija još uvek nema spalionicu, nego otpad izvozi u inostranstvo radi uništavanja.
(Tanjug)
Gordić je kazala da je dobro to što za svaki od lekova koji nedostaju postoji alternativa koja se može koristiti za lečenje.
"Trudimo se da u dogovoru sa lekarima i pacijentima pronađemo adekvatnu terapiju za pacijente", navela je Gordić i izrazila nadu da će proizvođači koji imaju zakonske obaveze u snabdevanju tu obavezu ispoštovati, kupiti sirovine i obezbediti tržište medikamentima.
Ona je navela da je ova godina "malo teža nego prethodna" jer postoje veliki dugovi dobavljača prema proizvođačima i problem u plaćanju od strane Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje (RZZO).
Gordić je izazila bojazan da bi taj problem mogao da potraje jer RZZO produžava period plaćanja, ali da uprkos tome apoteke nemaju ozbiljnijih problema u snabdevanju.
Govoreći o rezultatima rada Apoteka "Beograd" prošle godine, Gordić je navela da su uvedeni evropski standardi kako bi se zaštititili pacijenti, zaposleni, ali i očuvala životna sredina.
U tom pogledu ukolonjeno je 14 tona farmaceustkog otpada koji se nakupljao 40 godina u apotekama.
Ona je kazala da se zato u narednom periodu ne očekuje veće gomilanje farmaceutskog otpada.
Prema njenim rečima, predviđeno je da u narednom periodu pacijenti lekove donose u apoteke kako bi se posle adekvatno uništavali i kako ne bi završavali u prirodi.
„Za sada nisu određene sve aktivnosti koje između ostalog podrazumevaju da treba da se formiraju određeni akcioni planovi radi preciziranja ko će od apoteka preuzimati taj otpad budući da se procenjuje da lekovi čine više od 70 odsto ukupnog otpada koji se nalazi u domaćinstvima“, kazala je sagovornica Tanjuga.
Ona je navela da će to biti velika količina lekova i da je neophodno da se načini kompletna dokumentacija, odnosno plan preuzimanja od apoteke kako bi se odredilo gde će se čuvati pre izvoza u inostranstvo jer Srbija još uvek nema spalionicu, nego otpad izvozi u inostranstvo radi uništavanja.
(Tanjug)