Slabost bubrega je glavna komplikacija dijabetesa, ali je jedna američka studija na miševima pokazala da ishrana sa malo ugljenih hidrata, a mnogo masti može da ispravi taj poremećaj u roku od dva meseca.
Taj ekstremni način ishrane, poznat po nazivom "ketogenička dijeta" se često koristi za lečenje dece koja pate od epilepsije otporne na lekove, izveštava AFP.
Ova dijeta je toliko restriktivna da mora da se sprovodi uz pomoć stručnjaka. Obrok se, na primer, može sastojati od prženih jaja s pavlakom, omleta sa slaninom i buterom ili zelene salate obilno zalivene majonezom.
Čovek se ovim načinom ishrane u najvećoj meri lišava ugljenih hidrata i šećera, pa se organizam navodi da za potrebnu energiju sagoreva masti umesto glukoze.
Na taj način se kod dijabetičara blokiraju toksični efekti glukoze - prostog šećera koji organizam stvara metabolišući hranu. Ovaj šećer je štetan za dijabetičare jer oni nemaju dovoljno insulina da ga regulišu.
Američki tim iz njujorške bolnice Maunt Sinaj je obavio istraživanje na dve grupe miševa, koji su bili genetički predisponirani da imaju dijabetes tipa 1 ili dijabetes tipa 2.
Polovina miševa je hranjena standardno, hranom bogatom ugljenim hidratima, dok je druga polovina bila na ketogeničkoj dijeti. Posle osam nedelja slabost bubrega je neutralisana kod mniševa koji su bili na pomenutoj dijeti.
"Naša studija je prva koja ukazuje da se samo intervencijom u ishrani može preokrenuti ozbiljna komplikacija šećerne bolesti" ističe vođa istraživanja Čarls Mobs.
Prema podacima američkog Nacionalnog instituta za zdravlje u SAD 24 miliona ljudi boluje od dijabetesa, od kojih blizu 180.000 pati i od bubrežne slabosti, kao posledice te bolesti.
Mobs ističe da ketogenička dijeta verovatno nije pogodna kao dugotrajno rešenje ishrane ljudi, ali da ti nije ni potrebno jer je izgleda dovoljno i samo mesec dana takve ishrane da se organizam "resetuje" tako da se izbegne popuštanje bubrega.
On takođe napominje da nalazi njegovog tima ukazuje na mogućnost razvoja novih lekova i farmakoloških sredstava kojima bi se eventualno ostvarivali isti efekti kao pridržavanjem ketogeničke dijete.
Tim iz Maunt Sinaja, inače, planira nove studije kojima bi se istražio uticaj pomenute dijete na druge neurološke bolesti, između ostalog i na retinopatiju, koja izaziva gubitak vida.
(Tanjug)
Ova dijeta je toliko restriktivna da mora da se sprovodi uz pomoć stručnjaka. Obrok se, na primer, može sastojati od prženih jaja s pavlakom, omleta sa slaninom i buterom ili zelene salate obilno zalivene majonezom.
Čovek se ovim načinom ishrane u najvećoj meri lišava ugljenih hidrata i šećera, pa se organizam navodi da za potrebnu energiju sagoreva masti umesto glukoze.
Na taj način se kod dijabetičara blokiraju toksični efekti glukoze - prostog šećera koji organizam stvara metabolišući hranu. Ovaj šećer je štetan za dijabetičare jer oni nemaju dovoljno insulina da ga regulišu.
Američki tim iz njujorške bolnice Maunt Sinaj je obavio istraživanje na dve grupe miševa, koji su bili genetički predisponirani da imaju dijabetes tipa 1 ili dijabetes tipa 2.
Polovina miševa je hranjena standardno, hranom bogatom ugljenim hidratima, dok je druga polovina bila na ketogeničkoj dijeti. Posle osam nedelja slabost bubrega je neutralisana kod mniševa koji su bili na pomenutoj dijeti.
"Naša studija je prva koja ukazuje da se samo intervencijom u ishrani može preokrenuti ozbiljna komplikacija šećerne bolesti" ističe vođa istraživanja Čarls Mobs.
Prema podacima američkog Nacionalnog instituta za zdravlje u SAD 24 miliona ljudi boluje od dijabetesa, od kojih blizu 180.000 pati i od bubrežne slabosti, kao posledice te bolesti.
Mobs ističe da ketogenička dijeta verovatno nije pogodna kao dugotrajno rešenje ishrane ljudi, ali da ti nije ni potrebno jer je izgleda dovoljno i samo mesec dana takve ishrane da se organizam "resetuje" tako da se izbegne popuštanje bubrega.
On takođe napominje da nalazi njegovog tima ukazuje na mogućnost razvoja novih lekova i farmakoloških sredstava kojima bi se eventualno ostvarivali isti efekti kao pridržavanjem ketogeničke dijete.
Tim iz Maunt Sinaja, inače, planira nove studije kojima bi se istražio uticaj pomenute dijete na druge neurološke bolesti, između ostalog i na retinopatiju, koja izaziva gubitak vida.
(Tanjug)