Da li ste u poslednjih nekoliko meseci bili u potrazi sa savetima kako da smanjite stres? Ova pretraga na Guglu dostigla je vrhunac, a dr Neha Čaudari, psihijatar specijalizovan za decu, adolescente i odrasle, naglašava da "od mnogih svojih pacijenata čuje da ne mogu da se sete kada su poslednji put bili ovako pod stresom i da ne vide izlaz iz trenutne situacije".
"Porast pretraga o upravljanju stresom nije samo digitalna buka. To je vapaj za pomoć na nivou čitave populacije", ističe dr Čaudari i dodaje da faktori koji doprinose ovom trendu uključuju stanje ekonomije, političku klimu, klimatske promene i osećaj da smo "zatrpani informacijama bez mogućnosti da se od njih sklonimo".
Ljudi koji se osećaju preplavljeno zbog nacionalnih i globalnih dešavanja i dalje moraju da se nose sa svakodnevnim obavezama u privatnom životu. Čak i pozitivne promene, poput rođenja deteta, unapređenja na poslu ili planiranja venčanja, mogu da budu izvor stresa. Međutim, dr Čaudari ističe i jednu dobru stranu ovog trenda:
"Povećanje broja pretraga takođe pokazuje da su ljudi danas svesniji značaja mentalnog zdravlja i aktivno traže načine da ga zaštite".
Psihoterapeutkinja Ketrin Smerling objašnjava da "najviše što možete da kontrolišete, jeste vaš odgovor na emocije koje doživljavate. U većini slučajeva, ako donosite zdrave izbore, uspećete da prevaziđete stres".
Saveti dr Čaudari i psihoterapeutkinje Ketrin Smerling za smanjenje stresa:
- Šetnja napolju i upijanje sunčevih zraka
- Meditacija
- Druženje sa prijateljima i porodicom
- Pravljanje plejliste omiljenih pesama i slušanje iste
- Pozivanje prijatelja da se ispričate ili izjadate
- Fokusiranje na razvoj zdravih navika poput vežbanja, boljeg sna ili zdravije ishrane
- Rad sa stručnjakom za mentalno zdravlje
"Ključ je pronaći način za upravljanje stresom koji realno može da se uklopi u vaš život, bez dodatnog opterećenja. Najbolje rešenje za stres je ono koje ćete zaista primenjivati. Ne mora da bude savršeno, samo mora da bude ostvarivo", kaže dr Čaudari.
Takođe, savet stručnjaka je da potražite pomoć ako taktike koje inače pomažu, više ne daju rezultate. Na primer, ako imate problem da ustanete iz kreveta, teško funkcionišete, osećate se veoma depresivno ili izbegavate društvene kontakte, to mogu da budu znaci da bi trebalo da razgovarate sa terapeutom ili drugim stručnjakom. Ponekad vaši bližnji mogu da primete te znake pre vas, dodaje Smerling.
BONUS VIDEO: