Tri radna dana godišnje izgubi prosečan pacijent u Srbiji zbog čekanja na preglede, a dijabetičarima na to ode čak 20 dana.
Ovo su samo neki od podataka do kojih su na osnovu ankete došli članovi Kluba "Zdravlje" i sajta Zdravoskop. Oni su izračunali da se godišnje zbog nepoštovanja vremena pacijenata "istopi" više od pola budžeta Ministarstva zdravlja, piše "Politika". Zorica Marković, predsednica Kluba "Zdravlje" i koordinatorka sajta Zdravoskop, za "Politiku" kaže da se nestrpljivo čeka ratifikovanje jednog člana Povelje o zaštiti prava pacijenata, kojim se mora poštovati bolesnikovo vreme, jer svako ima pravo da dobije neophodan tretman u doglednom vremenskom periodu. Usvajanjem tog člana, pregledi će morati da se zakazuju i na neku intervenciju neće moći da se čeka beskonačno.
Srbija je, inače, potpisala Povelju o zaštiti prava pacijenata, koja je doneta 2002. u Rimu, a usvojena u novembru iste godine u Briselu, ali je taj papir koji je važan za reformu zdravstva kod nas još nije ratifikovan, piše.
Dr Dubravka Racić-Šaranović, pomoćnica ministra zdravlja, nedavno je objasnila da se posle ozbiljne analize došlo do zaključka da je neophodno da to pravo koje do sada nije bilo prepoznato u našem zakonodavstvu nađe odgovarajuće mesto u zakonskoj regulativi i izrazila nadu da će njegova primena u svakodnevnoj praksi unaprediti kvalitet zdravstvene zaštite kod nas. Predlog za izmenu već je dostavljen srpskom parlamentu i očekuje se da on bude usvojen ovih dana.
Zorica Marković kaže da Rimska povelja sadrži 14 tačaka, da su one neizbežan preduslov za članstvo u Evropskoj uniji, od kojih je kod nas devet prepoznato, ali da pet nedostaje, među kojima je upravo i poštovanje vremena pacijenata.
"To je važno pravo, jer niko nema pravo da arči nečije vreme. Ne može neko da čeka ispred ordinacije šest sati na pregled, ili godinama na određenu intervenciju bez obrazloženja. Liste čekanja su apsurdne i oslikavaju lošu organizaciju službi. Lekari moraju da odrade puno radno vreme za platu koju dobijaju u državnoj službi. Građani nam se non-stop žale kako unapred znaju da recimo kod određenog ginekologa mogu da dođu na red samo od 8 do 10 sati, jer on posle toga nestane i radi celo popodne u privatnoj ordinaciji", istakla je Markovićeva.
Anketa koju su radili predstavnici sajta Zdravoskop pokazuje da 52 odsto ljudi smatra da je najveći problem u zdravstvu korupcija i diskriminacija, a da čak 28,6 odsto misli da je to loša organizacija, gde spada i čekanje na preglede.
"To treba unaprediti. Kako je moguće da kod privatnog doktora niko ne čeka, da se sve bez problema zakazuje i da se niko ne žali. U Beogradu je regulisano pitanje parkinga jednostavnim slanjem SMS-a, pa nije jasno zašto je toliko komplikovano da se to radi u zdravstvu, isto kao i zakazivanje elektronskom poštom. Zahvalna sam ministru zdravlja Zoranu Stankoviću i njegovoj pomoćnici Dubravki Racić-Šaranović koji su prepoznali ovaj problem. Propisima treba omogućiti da medicinari moraju da budu sankcionisani za nepoštovanje pacijentovog vremena", rekla je za "Politiku" Markovićeva.
Za sada nije poznato kada će kod nas biti usvojeno pravo na inovaciju u lečenju, na izbegavanje nepotrebne patnje i bola, na personalizovanje tretmana i pravo na kompenzaciju, odnosno dobijanje odštete ukoliko pacijent nije zadovoljan.
(MONDO)
Srbija je, inače, potpisala Povelju o zaštiti prava pacijenata, koja je doneta 2002. u Rimu, a usvojena u novembru iste godine u Briselu, ali je taj papir koji je važan za reformu zdravstva kod nas još nije ratifikovan, piše.
Dr Dubravka Racić-Šaranović, pomoćnica ministra zdravlja, nedavno je objasnila da se posle ozbiljne analize došlo do zaključka da je neophodno da to pravo koje do sada nije bilo prepoznato u našem zakonodavstvu nađe odgovarajuće mesto u zakonskoj regulativi i izrazila nadu da će njegova primena u svakodnevnoj praksi unaprediti kvalitet zdravstvene zaštite kod nas. Predlog za izmenu već je dostavljen srpskom parlamentu i očekuje se da on bude usvojen ovih dana.
Zorica Marković kaže da Rimska povelja sadrži 14 tačaka, da su one neizbežan preduslov za članstvo u Evropskoj uniji, od kojih je kod nas devet prepoznato, ali da pet nedostaje, među kojima je upravo i poštovanje vremena pacijenata.
"To je važno pravo, jer niko nema pravo da arči nečije vreme. Ne može neko da čeka ispred ordinacije šest sati na pregled, ili godinama na određenu intervenciju bez obrazloženja. Liste čekanja su apsurdne i oslikavaju lošu organizaciju službi. Lekari moraju da odrade puno radno vreme za platu koju dobijaju u državnoj službi. Građani nam se non-stop žale kako unapred znaju da recimo kod određenog ginekologa mogu da dođu na red samo od 8 do 10 sati, jer on posle toga nestane i radi celo popodne u privatnoj ordinaciji", istakla je Markovićeva.
Anketa koju su radili predstavnici sajta Zdravoskop pokazuje da 52 odsto ljudi smatra da je najveći problem u zdravstvu korupcija i diskriminacija, a da čak 28,6 odsto misli da je to loša organizacija, gde spada i čekanje na preglede.
"To treba unaprediti. Kako je moguće da kod privatnog doktora niko ne čeka, da se sve bez problema zakazuje i da se niko ne žali. U Beogradu je regulisano pitanje parkinga jednostavnim slanjem SMS-a, pa nije jasno zašto je toliko komplikovano da se to radi u zdravstvu, isto kao i zakazivanje elektronskom poštom. Zahvalna sam ministru zdravlja Zoranu Stankoviću i njegovoj pomoćnici Dubravki Racić-Šaranović koji su prepoznali ovaj problem. Propisima treba omogućiti da medicinari moraju da budu sankcionisani za nepoštovanje pacijentovog vremena", rekla je za "Politiku" Markovićeva.
Za sada nije poznato kada će kod nas biti usvojeno pravo na inovaciju u lečenju, na izbegavanje nepotrebne patnje i bola, na personalizovanje tretmana i pravo na kompenzaciju, odnosno dobijanje odštete ukoliko pacijent nije zadovoljan.
(MONDO)